Autor ba Livru “HA’U MATE BA UKUN RASIK-AN” Hato’o Deklarasaun Liuhusi Komunikadu Imprensa

Dili, 16 Outubru 2025 (Média Democracia) – Sergio Paulo Dias Quintas hanesan autor ba livro “HA’U MATE BÅ UKUN RASIK-AN” realiza Konferensia Imprensa hodi fó klarifikasaun ba livru refere relasiona ho parte balun ne’ebé la aseita ho konteudo husi livro. Komunikadu ne’e hala’o iha salaun esperansa.

Autor ba livru hanesan mós porta-voz Sergio Paulo Dias Quintas hateten, uluk nanain, nu’udar autor ba livru ho titulu “Ha’u Mate ba Ukun Rasik-an hakarak hato’o agredesementu wa’in ba entidades hotu ne’ebe kontribui ona ba livru ne’e hahu husi peskiza, hakerek, publikasaun to’o lansamentu iha loron 27 fulan Agostu tinan 2025.

“Hakarak hato’o bá públiku katak konferensia imprensa ida ne’e ho objetivu atu fó klarifikasaun kona-bá livru “Ha’u Mate bá Ukun Rasik-an” neʼebé husi parte balun la aseita ho livru ne’e nia konteúdu balun, no konferensia imprensa ne’e la’os atu dezakredita no defama fali parte seluk.” Dehan Autor ba livru hanesan mós porta-voz Sergio Paulo Dias Quintas

Nia hatutan, iha livru ne’e iha mós parte balun ka iha kapitulu VI nian kona-ba “Masakre Muapitine”, no parte balun la satisfeitu, ne’e sira-nia direitu tomak atu justifika nu’udar autor, públiku presiza hatene katak bainhira ema konta no hakerek istoria ida labele konta parte balun de’it ténke konta ho integradu hodi lee nain no rona nain-sira bele intende istória ho kompletu.

“Iha livru ne’e, klaru no “la nega” katak Saudozu Liurai Verissimo faz parte husi akontesimentu “Masakre Muapitine”, hamutuk ho nia maluk timor-oan nain haat hodi oho fali sira-nia maluk Timor-oan nain lima, lee no rona nain-sira presiza buka hatene saida mak motiva sira nain lima hodi oho? Hahalok neʼebé sira nain lima halo ne’e, sira-nia hakarak rasik ga situasaun mak obriga.” Hatutan Autor livru Sergio Paulo Dias Quintas

Nia informa, Bazeia bá sasin “Masakre Muapitine” neʼebé sei moris haktuir katak ema nain lima ne’ebé haruka hodi oho nia maluk Timor-oan nain lima mak hanesan, Sr. Julio Freitas, altura ne’ebá nu’udar Xefe Suku Muapitine haruka hadi oho Saudozu Angelo da Costa. Saudozu Armando Ribeiro, altura ne’ebá núdar Xefe Aldeia Pehefitu haruka hodi oho Saudozu Lino Xavier-iha altura ne’ebá populasaun sira ne’ebé partisipa mós haruka kaer katana hodi fó ta’a Saudozu Lino Xavier. Saudozu Francisco Pinto, altura ne’ebá núdar Xefe Aldeia Muapitine haruka hodi oho Saudozu Alvaro Freitas. Saudozu Liurai Verissimo Dias Quintas, altura ne’ebá nu’udar Xefe Suko Fuiloro haruka hodi oho Saudozu Alberto dos Santos; no ikus-liu 5. Saudozu Aleixo Pereira, altura ne’ebá núdar Ajuntu Chefe Suco Muapitine haruka hodi oho Saudozu Fonseca Oliveira.

“Istória breve neʼebé ha’u hato’o iha leten ne’e bazeia bá factos husi sasin sira neʼebé sei moris, ha’u la aumenta no hamenus istória neʼebé mai husi sasin sira, importante mak haktuir lolos ho kompletu labele rohan-rohan de’it hodi nia alvu ne’e foka fali bá individu ida eh rua hodi hamosu prejuizu, hahalok sira hanesan ne’e ladun furak no ne’e ita sei husik konfuzaun iha públiku nia le’et latuir realidade.” Informa Autor ba livru hanesan mós porta-voz Sergio Paulo Dias Quintas

Hanesan autor ba livru ida ne’e, konsiente katak livru ne’e rasik sei hamosu pro no kontra hodi hariku liu-tan ema hotu pensamentu kritikus iha país ida hanesan Timor-Leste neʼebé adopta sistema demokrátiku. Pro no kontra ne’e normal tanba sei hariku  país hodi manten balansu ne’ebé presiza kuda metin nafatin, maibé labele utiliza sala lia-fuan demokrasia ho prespektiva no pensamentu ida katak iha pro no kontra sai fali inimigu hodi hamosu ódiu no vingansa.

“Ha’u hakarak informa bá públiku katak livru ne’e sai hanesan obra pesoal traballu ne’ebé sai parte rikusoin istoria Timor-Leste nian tuir versaun ha’u hakerek neʼebé bazeia ba factos [sasin sira], Karik ema ruma la aseita ho konteúdu livru ne’e, ha’u núdar autor enkoraza atu bele hakerek livru hanesan tuir sira-nia versaun hodi hariku liutan ita-nia istoria iha prosesu luta ba ukun rasik-an bazeia bá factos husi sasin sira ne’ebe sei moris.” Afirma Autor ba livru hanesan mós porta-voz Sergio Paulo Dias Quintas

Nia esklarese Livru ne’e hanesan autobiografia saudozu Liurai Verissimo Dias Quintas, no sai parte istoria luta bá Timor-Leste nia ukun rasik-an. Livru ne’e hakerek bazeia bá peskiza liu-hosi entervista, literatura no autor sira-nia testamuña rasik ba saudozu Liurai Verissimo.

“Parte sira ne’ebé la aseita ho konteudu balun hosi livru “Ha’u Mate ba Ukun Rasik-an”, ne’e sira-nia direitu tomak, maibé labele ha-falun fali ho odiu no vingansa halo defamasaun no dezakredita fali parte seluk la tuir factos liu-hosi media oi-oin.” Esklarese Autor ba livru hanesan mós porta-voz Sergio Paulo Dias Quintas

Hanesan autor livru no apoiu tomak husi familia bo’ot Dias Quintas, sempre ho fuan bo’ot hodi simu kritika ho konstrutivu bá livru neʼebé hakerek no públika ona. Hanesan autor bá livru ne’e, iha pozisaun preparadu hodi responsabiliza saida mak hakerek ona iha livru ne’e rasik. Karik livru ne’e iha aktu elisitu ruma durante iha prosesu peskiza, nia konteúdu to’o nia publikasaun, bele lori bá prosesu legal hodi bele hetan justisa la’os halo defamasaun ho odiu no vingansa.

Portavoz konklui Ikus-liu, hakarak hato’o agradesementu wa’in bá konvidadus no liliu media sira hotu ne’ebé bele marka prezensa iha ne’e, hodi bele transmiti conferência de imprensa ida ne’e bá públiku hodi bele hatene lolos informasaun kona-bá livru “Ha’u Mate ba Ukun Rasik-an” bazeia bá factos husi testamuña sira.

Reportajen : Domingas

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *