MAPPF-Governu Australia Dezenvolve Setor Agrikultura Husi Adubu Organiku

Dili, 05 Agostu 2025 (Média Democracia) – Governu liuhusi Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) servisu hamutuk ho Governu Australia hodi dezenvolve setor agrikultura ho adubu organiku.

Iha entrevista ho Ministru Agrikultura Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) Marcos Mameta da Cruz hateten, resultadu husi peskiza ho programa AI-COM hetan apoiu husi Governu Australia liuhusi programa Australian Center for International Agrikultural Recearch (ACIAR) apoiu osan ba programa AI-COM.

“Ita hare’e atividade peskiza haree latu, ai-kameli no sira seluk tan, tanba enkontru ida ne’e AI-COM atu hare’e fila-fali peskiza ne’ebé halo ona no presiza hadia tan iha peskiza kona-ba produsaun ne’ebé iha.” Dehan Ministru Agrikultura Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) Marcos Mameta da Cruz

Nia hatutan, enkontru ida ne’e husi Embaixada Australia ho AI-COM no ACIAR involve mós Peskizador balun iha ne’e, MAPPF liuhusi Diresaun Nasional Peskiza mak realiza atividade kona-ba resultadu husi peskiza refere.

Atividade peskiza ne’e involve husi agrikultor sira iha to’os hodi komprende kona-ba dezenvolve hare lato, hare kulit nune’e sunu depois sira peskiza no uza hanesan adubu organiku.

Polítika ba oin hakarak atu dezenvolve agrikultura adubu organiku ho peskiza ida ne’e importante hodi hare’e ona komponente sira ne’ebé kontribui aumenta produsaun agrikultura adubu organiku ne’e.

“Ita dezenvolve setor agrikultura ho adubu organiku atu bele kompete maluk sira husi nasaun seluk, ita atu adere ba ASEAN exportasaun ai-han barak no atu kompete sira ho buat ne’ebé kualidade di’ak.” Informa Ministru Agrikultura Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF)

Dezenvolvimentu agrikultura adubu organiku ho komponente ida importante Peskizador mai iha ne’e atu deskute hamosu ideia foun oinsá halo peskiza foun hodi atinje produtu ai-han ne’ebé iha.

“Ita hakarak produs ai-han ne’ebé barak ho kualidade di’ak no substentavel hodi orienta no kompete merkadu nasional ho internasional, maibé servisu importante mak peskiza ba produsaun sira ne’e.” Haktuir Marcos Mameta da Cruz

Tuir dadus husi Diresaun Servisu Munisipal Agrikultura Munisipiu sira rekolla ona katak produsaun hare hamutuk toneladas 150 mill, iha Munisipiu Baucau, Lautem no Vikeke seidauk koleta.

“Ita Koordena ho Diresaun Servisu Munisipal Agrikultura Munisipiu sira oinsá atu sosa hodi motiva agrikultor sira, atu bele sira servisu nafatin iha natar hodi produs hare.” Reafirma Ministru Agrikultura Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) Marcos Mameta da Cruz

Iha fatin hanesan Koordenador AI-COM Robert William hateten, programa ida ohin ne’e avaliasaun ida ho ninia programa naran AI-COM, tanba programa ida ne’ebé iha.

Nia dehan, MAPPF hare’e liubá iha peskiza kona-ba agrikultura nian, programa ne’e iha peskizador hamutuk nain 20 atu halo peskiza oi-oin, kona-ba ai-kameli, natar, toos, hare no modo sira iha térritoriu Timor laran tomak.

“Peskizador sira tau propriedade liubá iha produtu ne’ebé fó benefisiu as tebes iha rai laran, hodi halo exportasaun ba iha rai liur. Ha’u hanoin husi produsaun hirak ne’e ninia baze los maka oinsa atu bele hetan osan husi toos na’in sira, nune’e sira nafatin badinas servisu hodi hasa’e produsaun iha Munisipiu ida-idak.” Dehan Koordenador AI-COM Robert William

Atividade peskiza ne’ebé hala’o husi peskizador sira ne’e hare’e liuba iha ai-kameli iha Munisipiu Manatutu, Natabora nian atu komunidade sira bele kuda ai-kameli ho di’ak hodi fó benefisiu ba komunidade sira.

“Ami mos fó hanoin ba sira katak tenke kuidadu ai-kameli ne’ebé sira kuda atu nune’e bele produs ai-kameli ne’e rihun ba rihun, laos produs de’it atus deit maibé tenke liubá rihun. Agora daudaun AI-COM halo hela peskiza ida kona-ba pupuk foin ida ne’ebe AI-COM fó naran hare latu ne’ebé uza hare kulit sunu halo motuk no transforma sai ba fali adubu organiku hodi bele fó saude di’ak ba produtu ne’ebé kuda ona.” Informa Koordenador AI-COM Robert William

Entretante iha tempu uluk AI-COM seidauk halo peskiza hare kulit ne’ebé komunidade sira sunu estraga, maibé agora AI-COM halo ona peskiza husi hare kulit bele transforma fali ba adubu organiku atu bele fó fali moris ba iha produtu seluk nune’e sei la estraga tan hare kulit.

Reportajen : Domingas

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *