MS Lansa Planu Estratejiku Nasional Saúde Matan 2026-2030

Dili, 13 Marsu 2025 (Média Democracia) – Ministeru Saúde (MS), lansa esbosu planu estratejiku nasional saúde matan ba tinan 2026-2030, ho objetivu atu hamenus prevalênsia problema saúde matan nia iha Timor Leste.

Diretor Nasional Prevenção Doenças e Controlo Doenças Doutor Florindo Pinto Gonzaga hateten, aktividade ne’e atu koa’alia kona-ba planu estratejiku  saúde matan ba periodu tinan lima nian husi 2026 to’o iha 2030

“Kona-ba aktividade ohin loron nian ita halo workshop konsultasaun ba ita-nia planu estratéjiku 2026 to’o 2030 ninian, aktividade ida ohin ne’e ita hetan akompañamentu husi diretór ezekutivu hospital lima, ita-nia médiku espesialista sira nomos ita-nia parseiru kolaborador sira hanesan The Fred Hollows Fundation (FHF) no Royal Australasian College of Surgeons (RACS) ne’ebé apoiu ita maksimu ba iha ita-nia planu estratégia 2026 toó 2030 ne’e nian.” Dehan Diretor

Diretor Nasional Prevenção Doenças e Controlo Doenças ne’e haktuir katak, problema matan iha tipu oioin, hanesan KATARAK mais ou menus 1000 ital mak halo operasaun ho susesu.

Haree ba iha ameasa saúde publiku nian ne´ebé liga ho matan no iha problema matan oioin ne’ebé ita hasoru tantu KATARAK, GLAUCOMA, nomos EFAKTIVEFERO. Kona-ba numeru ezatus ha’u laiha dadus ne’e ita pelomenus iha KATARAK 1000 ital kazu, maibe tipu KATARAK pasiente sira ne’ebé halo operasaun ho susesu husi numeru KATARAK sira ne’e balun mai husi idade ne’ebé avansadu no barak mós mai husi efeitu utiliza telefone ne’ebé prolongadu ka foer, balun kona iha pasiente ne’e nia matan entaun hodi afeita kristal ne’e sai menbeku/toos iha nia matan laran” Diretor ne’e hateten iha Suai room Timor Plaza

Iha sorin seluk reprezentante The Fred Hollows Fundation (FHF) Sara Webster hateten, sira kontente kolabora hamutuk ho governu Timor-Leste liuliu Ministériu Saúde no HNGV atu haforsa liután servisu saúde matan iha Timor Leste.

Ohin loron ami mai kolabora hamutuk ho governu Timor-Leste liuliu Ministério Saúde no mós hamutuk ho ita-boot sira iha hospital HNGV atu hametin no haforsa servisu saúde matan, to’o agora ami foka atu hametin servisu saúde matan iha nível distritu, entaun ema hotu iha Timor-Leste bele asesu servisu saúde matan to’o agora doutor sira husi ami nia ekipa no Ministério Saúde sira hetan susesu iha servisu saúde matan, maibé agora iha oportunidade atu kontinua haforsa futuru.” Dehan Reprezentante FHF iha Suia Room Timor Plaza

Nia mós haktuir tan katan, iha 2020 sira hahu loke planu estratéjia nasional ba saude matan no agora oportunidade atu kria planu ba tinan lima nian ho objetivu atu haforsa setór saude matan

“Iha 2020 ami loke planu estratéjia nasional ba saúde matan no agora oportunidade atu kria planu ba tinan lima. Planu ida ne’e objetivu atu foka ba sektor saúde matan sira atu labele halo rasik deít maibé ami mós presiza kolabora hamutuk ho governu no parseira sira seluk tan atu servisu hamutuk hodi haforsa sektor saúde matan atu hetan susesu no lao diak liu. Ohin loron ami kontenti los tanba ema barak mai hamutuk sai hanesan motivasaun no  ami kontenti los prontu atu servisu hamutuk no kontinua suporta.

Aktividade ohin loron partisipa husi Diretor Ezekutivu Referal lima hanesan Hospital Feferal Baucau, Maliana, Suai, Oe-Cusse no Maubisse, iha mos partisipasaun husi mediku espesifika iha matan HNGV nomos partisipantes husi Diresaun Nasional Farmasia Medikamentus, Diresaun Nasional Ekipamentus Medikus nomos Diresaun husi Hospital Nasional Guido Valadares, liuliu iha Diretora Klinika Hospital Nasional Guido Valadares no partisipasaun husi Instituto Nasional Farmasia Medikamentus nian.

Reportajen : Nélia

Foto: Nélia

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *