Dili, 11 Marsu 2025 (Média Democracia) – World Vision Timor-Leste (WVTL) hamutuk ho Fundação Carbon Offset Timor (FCOTI) realiza lansamentu ba projetu EARTH atu hasa’e agrofloresta ba uma-kain Timor-oan sira ne’ebé rejilente finansia husi Uniaun Europeia, atividade ne’e hala’o iha Timor Plaza salaun Suai Room.
Tuir Rejilente Programa World Vision Timor-Leste Ombelino Pereira hateten, lansamentu projetu ne’e sei realiza iha Munisípiu haat hanesan Manatutu, Same, Covalima no Rejiaun Espesial Oe-cusse Ambeno RAEOA.
“Inisiativa ida ne’e ho objetivu atu hasa’e seguransa ahi-han no rendimentu liuhusi setor agrofloresta ida ne’ebé sustentabilidade rezilente ba klima hodi fó benefisiu ba ita-nia komunidade sira hanesan joven, ema ho difisiensia, feto no labarik feto sira inklui ferik no katuas sira iha Munisipiu haat hanesan Manatutu, Same, Covalima no Rejiaun Espesial Oe-cusse Ambeno RAEOA liuhusi dezenvolvimentu agroflorestal ne’ebé rezilente ba klimatika nian” Dehan Rejilente Programa World Vision Timor-Leste Ombelino Pereira
Nia hatutan projetu sei implementa de’it iha Munisípiu haat tanba tuir Estudu internal ne’ebé iha hatudu momos katak iha areá refere merese duni atu halo agroflorestal, tanba iha Munispiu rua World Vision mak sei implementa hanesan iha Covalima no Rejiaun Espesial Oe-cusse Ambeno RAEOA no rua seluk parseiru Fundação Carbon Offset Timor sei implementa iha Manatutu no Same.
“Projeitu EARTH ne’e sei implementa iha Munispiu haat durante tinan lima nia laran ho orsamentu hamutuk milaun 3 ne’ebé apoiu mai husi Uniaun Europeia no suporta mós ami nia Suport Office Australia.” Dehan nia
Nia salienta vantazen pozitivu husi programa ne’e tanba hatene katak areá hirak ne’e refloresta entaun hamosu projetu agrofloresta ne’ebé ho benefisiu di’ak, oinsá atu restaura fila-fali areá ne’ebé durante ne’e hetan destroi ona husi klimatika nian.
Esplika liután projetu ne’e la haree de’it ba projetu agrofloresta nian maibé ita mós haree komponente ki’ik ida oinsá ita bele envolve agrikultura karbonu iha projetu agrofloresta nian hatudu katak oinsá ita kuda ai-oan ne’ebé produz karbonu ne’ebé di’ak iha Timor-Leste. Entaun sei servisu hamutuk governu oinsá bele sosializa projetu ne’e ba komunidade sira, nune’e projetu refere bele atinji iha futuru.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
