Dili, 10 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS-sigla portugues), hamutuk ho Assosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-leste (AHDMTL) no UNICEF ensera formasaun “Letra Braille” ba Ema ho Defisiensia matan.
Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL), hanesan Organizasaun non-Governamental ne’ebé servisu luta ba direitu ema ho Defisiénsia matan liuhusi Edukasaun, Saude, Justisa, Emprego no seluk tan.
Tanba ne’e UNICEF servisu hamutuk ho Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hodi loke formasaun “Letra Braille” ba ema ho defisiénsia matan sira ne’ebé hamahan-an iha AHDMTL, formasaun refere nia durasaun durante fulan 3 nia laran.
Iha serimónia ne’e Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Expedito Loro Dias Ximenes hateten, eventu ne’e importante tebes liuliu simulasaun ne’ebé halo husi maluk Defisiénsia sira kona-ba informasaun teknolojia komunikasaun ne’ebé avansadu ba uza “letra Baille”
“Eventu ne’e importante tebes tanba ita ko’alia kona-ba dezenvolvimentu inkluzivu tantu ne’e katak labele iha ema ida iha kotuk, sé labele iha ema ida iha kotuk maka kolega sira ne’ebé iha defisiénsia oioin, hanesan defisiénsia matan, tilun, no defisiénsia sira seluk tan, nune’e sira mós iha oportunidade atu bele hola parte iha prosesu dezenvolvimentu.” Dehan Sekretáriu Estadu Expedito Dias ba Jornalista sira iha Salaun João Paulo II, Comoro Sexta ne’e (07/02).
Nia dehan katak simulasaun ne’ebé maluk Defisiénsia sira hatudu ne’e katak hola parte ida ba iha dezenvolvimentu
“Ita hotu hatene katak letra braille ne’e ba kolega defisiénsia matan atu bele sira sente oinsa mak sira bele lee, hakerek no bele ko’alia ho letra braille, tanba ne’e maka simulasaun ida ne’e importante no governu ohin mai hato’o nia apoiu tomak ba iha assosiasaun defisiénsia matan nian katak sei suporta.” Dehan Nia
Governante ne’e hola parte hanesan Sekretária Estadu Igualdade Jéneru ba Ezersísiu partisipa hodi hato’o polítika SEI nian ba maluk defisiénsia matan katak sempre fó atensaun ba ema ho defisénsia matan liuliu ba labarik feto sira.
IX Governu Konstituisional esforsu nafatin oinsá informasaun hirak ne’ebé fó sai liuhusi meiu komunikasaun sosiál hanesan Televizaun nasionál no privadu uza lian jestuál, nune’e ema ho defisiénsia tilun bele asesu mós informasaun.
Iha fatin hanesan Diretór Ezekutivu Assosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste, Gabriel Ponciano de Sousa hatutan, objetivu husi simulasaun Letra Braille ne’e ba públiku no parte hotu-hotu atu intende letra refere.
“Letra Braille ne’e ninia objetivu maka fundus importate ba ema ho defisiensia matan, nune’e bele transforma ema ho dfisiénsia barak hodi bele asesu ba Edukasaun.” Diretór ne’e hatutan
Nia informa katak, ko’alia kona-ba garante ema ho defisiénsia nia partisipasaun no edukasaun másimu faze fundamentál mak Letra Braille ba ema ho defisiénsia matan bele asesu ba teknolojia dijitalizasaun.
Nia esplika, faze dahuluk koñese lai Letra Braille ne’ebé hanesan fonte transformasaun ba ema ho defisiénsia matan atu livre ba direta iha nasionál liu-liu iha Ministériu Edukasaun liuhusi departamentu meiu inkluzivu.
AHDMTL garante katak sidadaun hotu liuliu sidadaun defisiénsia sira tenki partisipa iha edukasaun ho kualidade.
“Ema ho defisiénsia atu partisipa Edukasaun tenki hatene hotu Letra Braille ba iha instituisaun públiku sira nomos garante ema ho defisiénsia nian partisipa iha kampu de traballu atu asegura ema ho defisisia ba partisipasaun.” Nia esklarese
Bainhira atu asegura ema ho defisiénsia ba iha partisipasaun tenki iha uluk dijitalizasaun, tenke uza aplikasi ne’ebé bele fasilita ema ho defisiénsia matan sira.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
