Dili, 02 Abril 2026 (Media Democracia)- Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili TJPID kinta (30/4) ohin kontnua halo interogatóriu judisiál dahuluk ba arguidu sira ne’ebé envolve kazu droga ne’ebé autoridade sira halo detensaun iha segunda (27/4) foin lalais ne’e.
Iha Interogatóriu dahuluk ne’e, alegasaun Ministeriu Públiku husu Tribunál atu aplika Prizaun Preventiva ba arguidu na’in haat ho inisiál S, IP, YM, no AF nu’udar sidadaun Indonézia.
Hafoin interogatóriu dahuluk ba arguidu sira, Defeza husi arguidu AF, Defensór Públiku Angelmo Akara, hateten katak alegasaun husi Ministeriu Públiku ne’ebé husu atu Tribunál aplika prizaun preventiva ba arguidu na’in haat, sei presiza konsidera tuir prinsípiu no presupostu legál sira antes foti desizaun.
“ Ida mak tenke haree ba iha presupostu karik iha fundadu perigu nian nia (arguidu sira) atu halai fundadu perigu nia atu pertuba Investigasaun nune’e mós fundadu perigu nian atu kontinua atividade kriminozu.” Dehan Angelmo Akara ba jornalista sira iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili Caucoli Kinta ne’e. (30/04/2026)
Angelmo Akara dehan, bainhira atu aplika Prizaun Preventiva, tenke priense mós ba artigu 183 husi Kódigu Prosesu Penál.
Nia afirma, iha alegasaun defeza husu Termu Identidade Rezidénsia, enkuatu defeza tolu seluk ida husu TIR Aprezentasaun Periodika no proibisaun Auzensia, no Defeza ida seluk husi Arguidu S mak husu kauzaun, maibé ida ne’e depende ba desizaun Tribunál nia.
Nia esplika, tuir Lei Núm. 2/2017 kona-ba rejime jurídiku tráfiku no kombate konsumu ilísitu droga, atu ema ida bele konsidera halo krime konsumu “sabu-sabu”, presiza atinji mínimu 0,2 grama. Maibé, tuir kalkulasaun matemátika ne’ebé defeza aprezenta, arguidu na’in haat ne’e foin konsumu 0,125 grama, ne’ebé seida’uk to’o limite 0,2 grama. Tanba ne’e, defeza argumenta katak aktu ne’ebé arguidu sira halo la preense elementu legál sira atu bele kondena sira ho krime refere.
“Haree ba faktu ne’ebé akontese konforme arguidu ne’e e lori samu sabu sabu ne’e mai nia kuantidade ne’e kiik so 0,2, agora liga ba lei ida ohin se 0,2 ne’e mak kuandu arguidu na’in haat ne’e konsumu duni ida ne’e husi 0,2 ita kuandu dividir ba haat kerdizer nia inferiór ona husi kuantidade ne’ebé lei hatoo, entaun ita labele kondena.” Nia afirma
Nune’e, Defeza husu ba Tribunál atu apenas mantein medida koasaun Termu Identidade no Rezidénsia (TIR) ba arguidu sira, enkuantu prosesu investigasaun sei la’o ba oin. Maibé, desizaun final kona-ba pedidu ne’e sei depende ba deliberasaun husi Tribunál iha loron tuir mai.
“Tanba iha duni faktus katak arguidu ne’ebé lori mai nia rasik deklara Nia rasik lori ho kuantidade 0,5 ita divudir ba haat kerdizer na’in haat konsumu hotu buat ne’e entaun nia la priese ona lei hateten katak atu kondena ne’e 0.2.” Angelmo salienta
Defensór Públiku ne’e hateten katak, karik Tribunál deside atu aplika prizaun preventiva ba nia kliente, entaun parte defeza sei la nonok no sei hato’o rekursu hodi kontesta desizaun husi Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili ba instánsia judisiál ida aas liu.
Reportajen : Estefania Cardoso
Foto : Estefania Cardoso
