Dili, 24 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Organizasaun Mundial Saude (OMS) hamutuk ho Ministeriu Saude (MS) hala’o lansamentu no orientasaun ba peskiza integradu moras tropikál neglijensia (NTD) kona-ba Trakoma, Yaws, no Helmintiaze Transmite husi Rai (STH) iha Timor-Leste, atividade ne’e realiza iha salaun ETDA
Tuir Reprezentante Organizasaun Mundial Saude Arvind Mathur hateten, atividade ne’e lidera husi Ministériu Saúde (MS) ho kolaborasaun ho OMS no MOE, liuhusi apoiu jenerozu husi KOICA no OMS, kona-ba moras tropical sira, ne’ebé kontinua fó impaktu ba komunidade sira vulneravel, liu-liu ba labarik.
“Timor-Leste hamriik iha momentu kritiku ida, tama ona iha faze vijilánsia pós-zero kazu ba yaws, pasu xave ida ba alvu eliminasaun ne’ebé estabelese iha Planu Estratejiku Nasional.” Dehan Reprezentante Organizasaun Mundial Saude Arvind Mathur
Nia hatutan atu verifika katak transmisaun para ona, presiza peskiza serolojiku sira. Teste sira ne’e detekta antikorpu espesifiku, fornese sasukat ida ne’ebé sensivel liu duké observasaun klinika de’it
“Vijilánsia ba trakoma mós inklui, maski estudu sira iha pasadu (Correia et al., 2018) la hetan kazu ativu, peskiza ida ne’e asegura monitorizasaun ne’ebé la’o hela nu’udar parte ida husi estratéjia NTD ida ne’ebé komprensivu.” Dehan nia
Nia afirma 5TH sai nafatin preokupasaun saúde públika, ne’ebé afeta labarik sira-nia kresimentu no dezenvolvimentu. Timor-Leste esforsu deparasitasaun hamenus ona prevalénsia STH husi 29% (2017) ba 17.9% (2020), maibé pandemia COVID-19 perturba tratamentu planeadu sira.
Enkuantu deparasitasaun bazeia iha eskola hahu fali husi 2022 to’o 2024, presiza dadus atualizadu sira hodi avalia ninia impaktu.
“Objetivu husi estudu ida ne’e hanesan atu konfirma auzénsia trakoma liuhusi teste serolojiku ba labarik sira ho idade tinan 1-5. Verifika eliminasaun yaws liuhusi asegura infesaun latente sira hela iha limiar OMS nia menus (1%). Avalia prevalensia no intensidade infesaun STH entre labarık ho idade eskola primária (tinan 6-14).” Nia haktuir
Nia informa atu hetan informasaun koleksaun dadus sei hala’o durante semana hitu, kobre labarik 5,485 (tinan 1-5) ba yaws no trakoma no labarik 1,960 (tinan 6-14) husi eskola 28 ba peskiza STH.
“Ha’u nia agradese sinseru ba médiku SSK sira tekniku laboratoriu sira, ekipa sira iha terenu ba sira-nia dedikasaun tomak, favor asegura katak labarik kiik sira sente hakmatek durante teste ho hasai ran iha liman fuan no halo tuir ho rigorozu tekniku avégtikchodi prevene kompilkasaun sira.” Nia reafirma
Nia informa peskiza ida ne’e hanesan pasu ida neʼebé vitál hodi hametin politika baze ba evidensia no avansa esforsu eliminasaun NTD tha Timor-Leste. Mai ita servisu hamutuk ba futuru ne’ebé saudavet liu
“Ha’u espera husi peskiza validasaun ida ne’e, posibilidade MS atu subemete dokumentu sertifikasaun ba eliminasaun Yaws no trakoma ba OMS no espera bele atinji sertifikasaun ne’e.” Nia informa
Iha fatin hanesan Reprezentante Ministériu Saude Merlinda Conseição Barros hateten, Implementasaun Programa Mass Drug Administration (MDA) durante tinan haat (4) iha Timor laran tomak husi tinan 2015 to’o 2019.
“Bazeia ba Planu Integradu Nasional Kontrola Moras Tropikal Abandonadu, Ministériu da Saude nian katak bainhira implementa ona MDA ba ronde dala 4 ka 5 tenki hala’o aktividade esensial ne’ebé integradu (NTD) hodi hatudu progresu ne’ebé makaas ka reduz no kontrola moras lumbriga ho prevalensia 29% (2017) no 17,9% (2020).” Dehan Reprezentante Ministra Saude
Nia hatutan, tanba ne’e ho prevalensia ne’ebé hirak ne’e OMS hakarak suporta tan aktividade survey ida ne’e ba labarik sira iha idade eskola liuliu ba estudante ho tinan 6-9 iha eskola ensino Basico Primaria hanesan 1º ano to’o 3º ano ne’ebé identifika tiha ona iha planu survey nian.
“Durante ne’e iha implementasaun programa MDA mós inklui moras frambusia ne’ebé durante afeita liu iha labarik sira ho idade menus husi 15 anos no Unidade NTD vigilansia ba moras frambusia hahu husi tinan 2018 (positu 2 iha Munisipiu Aileu no Atauro) katak iha prevalensia ne’ebé menus husi 0% no tinan 2019 ate agora Unidade NTD hamutuk ho Departementu HMIS kontinua halo vigilansia no registu nafatin maske ho zero kazu.” Dehan nia
Nia afirma kona-ba moras Trachoma iha Unidade NTD hanesan programa foun no agora dadauk Timor Leste sei registu kazu trachoma ho zero prevalensia no survey ba moras trachoma hanesan baze ba dadus mai ita Timor Leste.
“Objetivo husi Survey ne’e, atu kontrola no hare prevalensia lumbriga iha te’e oan laran ba labarik sira ho idade eskolar no eliminasaun ba moras Frambusia no Trachoma. Survey ida ne’e mós sei fahe parte rua hanesan, survey iha escola kona-ba moras lumbriga ba labarik sira husi klase 1 to’o 3 ano no komunidade haree liuba iha moras Frambusia no Trachoma ba labarik sira ho tinan ida to’o tina lima.” Nia haktuir
Nia informa, mensagen no husu mós ba ita-bo’ot sira hotu atu implementa programa ida ne’e ho di’ak no susesu tuir orariu ne’ebé determina ona.
“Mai hamutuk ita kontrola moras lumbriga iha labarik kiik-oan sira no eliminasaun ba moras frambusia no Trachoma.”Nia informa
Esplika kle’an liutan atividade ne’e realiza husi Ministériu Saúde servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saude (OMS) hodi fahe formasaun ba pesoal saude sira hamutuk atus-ida limanulu 150 husi Munisipiu 13 kona-ba moras lumbringa, frambusia no Trachoma.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
