Dili, 07 Marsu 2025 (Média Democracia) – Grupu das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste komemora loron Feto Internasionál tinan 2025 ho tema “Feto no Labarik Feto Iha Ninia Direitu, Igualdade no Empoderamentu.”
Iha intervensaun Prezidente Grupu das Mulheres Parlamentares Nasionál Aliança da Conceição Araújo hateten, onra ida ba GMPTl hodi komemora loron importante ne’e ba feto no labarik feto, hato’o mós omenajen ba feto sira ne’ebé sakrifika-an ba luta independénsia.
“Hakarak aproveita biban ida ne’e fó omenajen ba feto maluk sira ne’ebé sakrifika sira-nia-an ba luta imdependénsia hasoru inimigu violénsia torturasaun, bombardamentu no hamlaha, la haluha mós fó omenájen ba feto maluk sira internasionál sira ne’ebé mate iha paizes sira ne’ebé iha konflitu hanesan Ukrania, Myanmar no Palestina.” Dehan Prezidente GMPTL iha salaun Delta Nova Sexta ne’e
Iha biban ida ne’e Parlamentu Nasionál liuhusi GMPTL hakarak rearfima komprimísiu hodi halo advokasia hodi promove no proteje feto no labarik feto sira-nia direitu liuhusi lejislasaun hodi vigora no fornese ba Timor-Leste ida ne’ebé igual, justu no seguru.
“GMPTL mós sei kontinua akompaña no halo fiskalizasaun ba implementasaun polítika no implementasaun programa governu konstituisionál nian, liuliu iha ámbitu protesaum sosiál ba grupu feto, labarik feto, ema ho defisiénsia nomos grupu vulneravel sira seluk.” Nia dehan
Sosiedade hotu hatene no akompaña realidade moris ne’ebé Timor-Leste hasoru, diskriminasaun no violensia hasoru feto no labarik feto, ema ho defisiénsia no feto vulneravel sei kontinua akontese, maske Timor-Leste aprova ona lejislasaun relevante no ratifika ona instrumentu legal internasionál sira.
Aleinde ne’e Prezidente ne’e agradese ba média hotu ne’ebé sempre promove feto sira-nia lian, no konvida entidade hotu atu iha hanoin ho asaun ida hodi promove/proteje feto nia partisipasaun no iha korajen atu foti responsabilidade iha seitór hotu-hotu.
Iha fatin hanesan reprezentante UN Women iha Timor-Leste Nishtha Satyam hatutan, nu’udar feto bainhira atu atinji buat ruma tenke liuhusi dalan ne’ebé difísil, bainhira hakarak hetan poder politu, no la fasil mós sai feto veterana, tanba terus lubuk-oan ida husi situasaun grave ka konflitu nia laran.
“Se ita mak feto ida, ita hotu hatene istória ne’e, tanba la mai husi siénsia. ida-ne’e mai husi esperiénsia ne’ebé ita hasoru. nu’udar ema, ita hotu iha inan, irmán, kolega ka feen ida-ne’ebé ita hatene hala’o ona papél importante tebes momentu okupasaun kriji nia laran, nune’e sakrifisio ne’ebé sira fó mai rai ida ne’e boot tebes.” Nia haktuir
Nia dehan iha feto barak ne’ebé halakon sira-nia moris no kontribui ona iha dalan barak atu asegura katak ita mak nasaun ida-ne’ebé livre no demokrátiku tebes.
Nia sente onoradu tebes partisipa iha eventu ne’e hodi komemora loron feto internasionál, nia mós orgullu, tanba nu’udar prezidente feto primeiru Parlamentu Nasional nian, ne’ebé sai hanesan kampu istóriku ida, tinan barak ona ko’alia kona-ba feto maibé sira nunka iha lideransa feto, tanba ne’e nia dehan kontente atu serbí ba nasaun.
Iha biban ne’e Sua eselénsia Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o parabeniza no hako’ak boot ba feto iha mundu tomak, espesiál ba feton iha Timor-Leste no sira ne’ebé iha diáspora.
“Selebrasaun ida ne’e importante tebes, atu ita hotu reflete kona-ba papel feto nian, iha sira-nia misaun no responsabilidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé sustentável, liu-liu iha setór krusiál sira hanesan saúde, edukasaun, justisa, polítika, ekonomia, lideransa no seluk-seluk tan.” Dehan PM Xanana iha nia diskursu
Bainhira haree ba tema selebrasaun “Feto no Labarik Feto iha ninia Direitu, Igualdade no Empoderamentu,” fó hanoin hikas fali kona-ba inkluzaun feto no labarik-feto sira-nia direitu, hodi proporsiona igualdade no empoderamentu iha sira-nia realidade moris loron-loron nian.
“Tema ne’e relembra mai ita, atu servisu hamutuk hodi halakon dezigualdade no diskriminasaun ho formas violénsia oin-oin ne’ebé sei kontinua akontese, hodi nune’e melhora liután feto no labarik-feto sira iha kondisaun vida, oportunidade ba moris ida ne’ebé dignu, no oportunidade ba asesu ba servisu esensiais sira.” Nia dehan
Primeiru Ministru apela atu kontinua servisu hamutuk ba sosiedade Timorense ida ne’ebé inkluziva no sustentável, atu la-husik ema ida ba kotuk, tan ne’e presiza tau hamutuk esforsu hodi mellora liután prestasaun servisu sosial no promove partisipasaun, asesibilidade no envolvimentu feto, iha setores-xaves, hodi promove sosiedade Timorense ida ne’ebé digna, segura no próspera, liuliu ba feto
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
