Kondisaun Fiziku Sei La Sai Sasukat Ba Nelson Hodi Aprende

Dili, 13 marsu 2025 (Média Democracia) – Nelson Barros Perreira Xavier, Aifuan domin husi Evangelino Pereira ho Benedita Barros, Moris iha loron 28 fulan Agustu tinan 2002, iha Aimer-Leo-lima, Hatu-Udo Munisipiu Ainaro, hanesan oan mane ikun husi maun alin na’in 9, Nelson ho naran estimadu “Ason” moris mai la ho kondisaun difisiénsia fíziku maibé iha momentu ida ne’ebé família hotu, inklui Ason rasik la espera katak nia kondisaun sei muda fali ba Ema ho Defisiénsia.

Iha entrevista ho Mane idade 22 ne’e haktuir moris mai ho kondisaun ne’ebé la ho defisiénte bainhira iha Novembru 2013 nia ho kolega sira ba to’os maka hetan tata husi lafaek. Kondisaun fíziku ne’ebé joven mane ne’e hasoru halo família sira triste no preokupa tebes hodi buka dalan oioin, iha família balun esforsu hodi kontaktu ba parte saude, nune’e ambulansia ba tula Ason hodi ba hospital referal Maubisse maibé kondisaun ne’e grave tebes, entaun halo tranferensia kedas mai iha HNGV hodi halo amputasaun ba nia-ain.

“Ha’u baixa iha hospital kuaze fulan rua nia laran no alta husi hospital, grasa ida ba ha’u mak hetan mana Aureya ne’ebé servisu iha Centro Naciónal Rehabilitação (CNR) mana foti ha’u nia naran no lori ha’u ba nia servisu fatin hodi fó asistensia, iha momentu ne’eba fó uluk Kadeira-Roda, bainhira ami atu fila ba Hato-udo, ha’u ho ha’u nia Ama no Maun ba fali CNR hodi foti fali Ain-tongkat iha tempu ne’eba hodi kontinua tuir prosesu aprendizajen iha eskola E.B.C Aimer-leu, iha 2014.”  Dehan nia

Bainhira kontinua prosesu aprendizajen Ason komesa hetan diskriminasaun tanba ho limitasaun ne’ebé joven mane ne’e iha, nune’e manorin na’in halo separasaun entre nia ho kolega sira. maibe ason nafatin iha korajen apriende ho kolega sira maske diskriminasaun ne’e sempre mosu bei-beik ba nia inklui barreira ambiental no atitude sira ne’ebé la favoravel. ikus mai família foti desizaun hapara nia eskola, tanba ho mal tratamentu husi nia manorin sira.

“Iha tinan 2017 ha’u foti desizaun tranferensia ba eskola iha E.B.C 10 de Abril 99 Gleno hodi kontinua estudu iha Ermera. Ha’u sente tratamentu ne’ebé manorin sira halo mai ha’u di’ak tebes, diferente ho atendimentu ne’ebé hetan husi ha’u nia-rai rasik. Bainhira remata Eskola Primaria kontinua ba Sekundariu família foti ha’u eskola fali iha Eskola Colégio Nossa Senhora de Lourdes Hato-udo ho obrigatoriamente mezmu la kondis ho ha’u nia kondisaun fíziku ne’ebé la hanesan ho ha’u nia mane maluk sira.” Nia konta

Nia hatutan iha momentu ne’ebá família foti desizaun labele kontinua ba universidade ho razaun kondisaun hanesan ne’e ba eskola iha Dili hela ho ema la halo servisu ema bele estraga. Entaun ha’u nonok foti desizaun mesak la iha família ida mak hatene, no ha’u bosok sira ba troka Ain-tongkat iha Dili, nune’e sira fó osan ha’u ba troka Ain-tongkat, hotu komesa buka ona organizasaun ba Ema ho Difisiénsia sira.

“Ason husu uluk informasaun iha Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) no ekipa lori nia ba iha Asosiasaun Difisiénsia Timor-Leste (ADTL) hodi hato’o nia difikuldade, oinsá bele asesu iha Universidade ba prosesu dokumentus ne’ebé hatama ona iha Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), nomos konfirma fatin atu hela, maibé sira resposta fatin ba ema ho difisiénsia la iha.” Esklarese Ason

Ason nafatin iha vontade hodi buka fatin atu hela, nune’e nia hetan kolega ida naran Ajuvi husi Asosiasaun Halibur Difisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hodi husu informasaun iha Fundasaun AHISAUN maibé nafatin la iha rezultadu pozitivu ba nia esperansa, teki-teki kolega difisiénsia balun iha AHISAUN hateten ba nia, karik hakarak aprende ho sira tenke toba iha fatin ne’e hodi aprende.

“Iha ne’e kedas ha’u foti desizaun hela hamutuk ho kolega defisiénsia nain tolu ajuda sira apriende halo kellu, koa-ai sira hodi halo kruz, viola, ema nia naran, frame, no koko dezeñu ema nia oin sira, ikus mai hetan kontaktu husi (ADTL) tuir entrevista iha Ministeriu Ensino Superior Siénsia no Kultura, konsege kontinua iha Universitariu Nasional Timor Lorosa’e iha Fakuldade Siensia Sosiais, Departamentu Inkluzaun Sosial. Kontinua iha Ensinu Superior ne’e motiva ha’u ba apriende liután iha fatin seluk no movimentu voluntariu sira.” Ason hatutan

Iha tinan 2022 Ason hetan oportunidade tuir treinamentu iha Juventude Dezenvolvimentu Nasional (JDN) ho kolega defisiénsia sira seluk grupu foinsa’e sira, hodi identifika isu sira ne’e mak difikuldade boot ba Ema ho Defisiénsia, iha sosiedade hodi kria filme, nune’e hatudu abilidade ne’ebé ema ho difisiénsia iha, uza terminolojia ida ne’ebé dignu liuhusi filme ne’e sira fahe istoria kona-ba deskriminasaun ne’ebé durante hetan husi família, komunidade, iha eskola, iha instituisaun públiku no privadu sira inkui transporte públiku.

Iha tinan 2022 hetan oportunidade hodi asesu ba Universidade Nacional Timor Lorosae iha fakuldade Siensia Sociais Departamentu Inkluzaun Sosial sente kontente tebes tanba bele asesu ba universidade ida ne’ebé ema barak hadau maske ho kondisaun difisensia maibé la moe ho nia kolega sira.

“Durante ha’u hala’o estudo iha UNTL ha’u sente kontente tebes tanba ema hotu bele simu kondisaun hanesan ha’u ne’ebe  moris ho difisensia, ha’u eskola no buka rasik osan hodi sustenta ha’u nia nesesidade eskola nia orgullu ho ha’u nia-an maske ha’u kondisaun difisensia maibé nafatin hala’o servisu ne’ebé ema la ho difisensia bele hala’o no ha’u sente estudu iha UNTL lao ho diak tebes, maibé iha difikuldade ne’ebé ha’u hasoru durante hala’o ha’u nia estudu iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e mak bainhira eskola sai lokraik susar ba ha’u atu asesu ba iha transporte publiku, tanba ha’u hela iha manleuana mak mai eskola iha kaikoli, hahu tama to semester 4 ha’u hala’o estudu iha UNTL lao ho diak tebes, maibé susar fahe tempu ba servisu, ne’e hanesan dezafiu ne’ebé ema ho difisensia hasoru iha prosesu hala’o estudo iha UNTL nian.” Nia hato’o

Husi dezafiu sira ne’ebé nia hasoru iha prosesu hala’o estudo iha UNTL, entaun nia foti desizaun hala’o Estudo fali iha Universidade da Paz, iha novembru tinan 2023 atu bele hamenus osan transporte entaun nia desidi hela besik Universidade no osan sira ne’ebé nia buka hodi selu eskola hanesan estudante ativu iha (UNPAZ), agora daudaun hala’o hela estudu iha area direito no tama ona ba semester 3 nian.

Iha tinan 2023 JDN nafatin kolabora hodi luta ba edukasaun inkluzivu, ho ida ne’e JDN serbisu hamutuk ho APTC no SEFOPE hakarak promove ema ho difisiénsia iha sentru treinamentu sira. Ason hetan oportunidade ba eventu espozisaun ho tema Karreira ba Ema ho Defisiénsia ne’ebé hala’o iha Fundasaun Oriente ho nia objetivu promove Edukasaun Inkluzivu.

“Ha’u sente orgullu tebes tanba ida ne’e hanesan momentu furak tebes, tanba fó fiar ha’u sai hanesan Koordenador Komisaun Organizador hodi servisu hamutuk ho bin Aliança no kolega sira husi JDN realiza eventu refere. no hanorin ha’u oinsa bele lidera atividade ruma no promove tebes ha’u hodi sai lian ba ema ho defisiénsia iha Timor-Leste.” Nia Realsa

Husi Esperiénsia moruk ne’ebé Ason hasoru iha nia moris tomak sei la halakon nia vontade hasoru iha moris ikus mai kore-an husi situasaun difísil, maske ho kondisun fiziku ne’ebé la hanesan ho nia mane maluk sira, Ason la moe atu kontinua hala’o nia atividade prosesu aprende iha Universidade da Paz nomos hala’o atividade extra sira iha organizaun, hodi bele hetan oportunidade iha fatin ne’ebé diferente, kapasita-an nafatin defende direitu ema ho difisiénsia iha Timor-Leste.

Hakerek-Nain : Nelson Barros Perreira Xavier

Publikasaun : Website MediaDemocracia.com

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *