Posibilidade Fulan Abril 2025, INCSIDA Sei Asina Akordu Ho Indonesia

Dili, 19 Marsu 2025 (Média Democracia) – Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INCSIDA-sigla Portugues) iha polítika ba kombate moras HIV-SIDA, aleinde iha mós planu atu partilla informasaun ba iha área fronteira sira hanesan Munisípiu haat (4) ne’ebé nia baliza besik ba iha parte Indonezia, tanba Munisípiu hirak ne’e risku ba transmisaun moras HIV tanba liuhusi ransu livre hakat fronteira husi Indonesia mai Timór nomos Timor ba Indonesia.

Prezidente Instititu Nasionál Kombate HIV-SIDA Danie Marçal hateten, INCSIDA nia polítika la’os de’it sensibiliza informasaun maibé iha planu seluk atu halo koordenasaun ho nasaun vijiñu liuliu ba Munisípiu ne’ebé besik iha área fronteira.

“Agora polítika seluk mak ida ne’e, relasaun ho partilla ka dezimina informasaun ne’e ita haree mós ba parte fronteira, tanba Munisípiu sira ne’ebé iha fronteira mós risku makás tanba ransu livre (pergaulan), ita-nia komunidade ho komunidade Indonesia nian iha fronteira ne’e laiha limitasaun.” Dehan prezidente INCSIDA Daniel Marçal ba jornalista sira iha ámbitu sensibilizasaun Moras HIV-SIDA ba komunidade sira iha Aldeia Culau, Suku Ailoc Tersa ne’e (18/03/2025)

Nia dehan komunidade sira ultrapasa fronteira ho livre, pasaporte la iha, viza la iha, tan ne’e komunidade Indonesia no Timor-Leste livre loos atu liuhusi dalan kloot (jalan tikus), sira ne’ebé iha.

Tan ne’e Prezidente ne’e salienta katak, se karik komunidade sira la iha informasaun entaun perigozu tebes ba sira-nia vida, tanba ne’e Fulan Abril iha posibilidade sei asina akorsu ho Indonesia.

“Imi hanoin tok se sira la iha informasaun, perigozu tebes ba sira-nia moris tanba ne’e mak agora INCSIDA tenta hela, sé maromak hakarak, la iha impedimentu iha Abril nia laran ne’e ita halo asina akordu ida ho parte sorin, maluk sira husi indonesia nian para ita komesa mós halo prevensaun ne’e iha fronteira.” Nia salienta

Nia haktuir katak planu ba halo prevensaun ne’e sei halo hamutuk ho Indonesia iha área fronteira sira liuliu iha baliza ho Munisípiu Oe-cusse, baliza ho Munisípiu Covalima, Baliza ho Munisípiu Bobonaro, Munisípiu Atauro ne’ebé iha parte rua entre Liran ho Alor, tanba ne’e tenke iha akordu ida ho parte husi Indonesia nian.

Prezidente ne’e informa, tanba sidadaun husi indonésia afeta ho kazu boot liu duke Timor-Leste tanba RDTL foin detekta virus HIV-SIDA ne’e depois ukun-an.

“Tanba maluk sira husi Indonesia nia kazu boot liu ita ona, ita oitoan ne’e mós tanba ita ukun-an tiha ona foin ita hatene, Indonesia hatene antes iha tinan 1987, ita depois tinan 2002, ita foin iha informasaun tan ne’e foin hatene katak HIV ne’e iha Timor ona, maibé HIV tama iha Timor ne’e iha tempu Indonesia nian, tanba Indonesia sira hatene HIV iha tinan 1987.” Nia informa

Nia dianta katak Timor-Leste foin ukun-an iha tinan 2002, maibé durante tinan barak nia laran Timor hamutuk ho Indonesia tanba ne’e balu mate ona mós ita la hatene kona-ba moras refere.

Prezidente INCSIDA akresenta katak Timor-Leste halo prevensaun ne’e tarde oitoan ona, hanesan virus ne’e nia abut la’o namkari ona mak ita foin halo prevensaun, nia haktuir katak atraza oitoan maibé la buat ida, nafatin kontinua ko’alia ba komunidade sira atu nune’e bele salva sira husi virus HIV-SIDA ne’e.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *