Dili, 26 Marsu 2025 (Média Democracia) – Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho klarifika nia deklarasaun kona-ba “Mane bele hato’o keisa bainhira Hetan Violénsia husi Feto”.
Sekretária Estadu Igualdade hateten katak, koa’alia kona-ba Violénsia bazeia ba jéneru no promosaun ba igualdade entre feto no mane ne’ebé konstituisaun RDTL garante iha artigu 16.
“Kona-ba ha’u enkoraja mane sira atu bele halo keisa bainhira hetan violénsia doméstika husi feto, ha’u hanoin atu hateten ka klarifika de’it katak bainhira ita ko’alia kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, bainhira ita ko’alia kona-ba promosaun igualdade ita ko’alia kona-ba oportunidade ne’ebé hanesan nomos ko’alia kona-ba igualdade entre feto ho mane iha ne’ebé ita-nia konstituisaun garante.” Dehan Sekretária Estadu Elvina Sousa ba jornalista sira iha salaun Maria Goreti SEI, Segunda ne’e (24/03/2025)
Tanba ne’e Sekretária Estadu ba Igualdade enkoraja ba sidadaun hotu tantu feto no mane bainhira hetan kualker tipu de violénsia oioin, bele ba hato’o keixa iha parte relevante sira.
Governante ne’e haktuir katak nia enkoraja mane sira hato’o keisa ba parte relevante tanba mane barak mak hetan violénsia doméstika nonok la koa’alia sai.
“Tanba sá ha’u tenke enkoraja mane sira ba halo keisa, tanba mane barak ne’ebé hetan violénsia doméstika ne’ebé grave nonok ka terus iha silénsiu nia laran, labele ko’alia sai tanba ita-nia sosiedade ne’e forma ona, oinsá haree ba mane sira nia maskulinidade, forsa ne’ebé dominante.” Nia haktuir
Nia dehan Mane hasoru violénsia doméstika no violénsia físiku husi feto, sira la hato’o keisa tanba dala barak sira hasoru bullying no hetan mós deskriminasaun husi sosiedade.
“Sira lakohi hato’o keisa tanba sira hasoru Bullyin, sira sei hasoru deskriminasaun husi sosiedade, husi mane maluk tanba sira konsideradu bainhira hetan violensia husi feto sira, ema sei hateten imi la mane, tanba saida mak feto baku imi, tanba saida mak hanesan ne’e.” Nia dehan
Seretária Estadu ne’e informa katak feto no mane hanesan iha lei nia oin, nomos feto ho mane iha obrigasaun atu respeitu malu, nune’e hotu-hotu iha responsabilidade atu kria sosiedade ne’ebé igual no justu.
“Ne’eduni lei la deskrimina mane no lei la deskrimina feto, agora oinsá husi komentáriu sira ne’e ho ita-boot sira nia notísias ne’e bele muda mentalidade katak labele deskrimina ema ida, feto no mane hanesan iha lei nia oin, atu nia defisiénsia, atu nia iha orientasaun seksuál seluk mós nia iha direitu no devér hanesan iha lei nia oin no lei proteje ema hotu.” Nia informa
Nia afirma katak kona-ba keisa kazu violénsia doméstika ka violénsia bazeia ba jéneru ne’e nia mekanismu legal tuir estadu preve hanesan de’it, tanba lei garante ba feto ho mane nia direitu hanesan de’it, prosesu tomak hanesan ba halo partisipasaun iha Ministériu Públiku depois prosesu.
Iha biban ne’e Sekretária Estadu Igualdade husu ba média sira atu nafatin kontinua sai parseiru ba S.E.I hodi divulga informasaun ne’ebé kontribui ba iha redusaun kualker tipu violénsia hasoru feto no labarik feto sira, tanba liuhusi produtu jornalístiku ne’ebé inkluzivu, informativu kona-ba lejislasaun komprimísiu jéneru ne’ebé Estadu Timor-Leste promulga ona.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
