FM Preokupa Ho Kondisaun Atuál Rekursu Umanu No Infraestrutura Iha Instituisaun PNTL

Dili, 29 Marsu 2025 (Média Democracia) – Fundasaun Mahein (FM) realiza konferénsia Imprensa relasiona ho situasaun atuál ne’ebé akontese iha instituisaun PNTL, bazeia ba avaliasaun foka ba área xave sira hanesan rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentu.

Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo dehan, Fundasaun Mahei (FM) hanoin katak Governu Timor-Leste tenke dezenvolve Polítika Programasaun, liuhusi peskiza intensivu kona-ba nesesidade polisiamentu atuál no futuru.

“Depois bele uza rezultadu peskiza hodi dezeña alvu klaru kona-ba investimentu no dezenvolvimentu ba tempu badak, médiu no naruk, Politika Programasaun ida ne’e sei sai nu’udar matadalan ba reforma no investimentu sira ho objetivu atu haforsa PNTL nia kapasidade, atu nune’e instituisaun ne’e bele responde ba dezafiu sira polisiamentu no seguransa nian ba oin.” Dehan Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein

Nia dehan Politika Programasaun sei garante katak mudansa no investimentu sira sei responde ba nesesidade institusionál sira duké interese pesoal ka partidu. Polítika ne’e mós sei garante kontinuidade bainhira governu troka, nune’e garante sustentabilidade dezenvolvimentu kapasidade nian.

Nia informa katak, relasiona ho rekursu umanu, postu PNTL barak falta pesoål, liuliu iha nivel Munisipiu no Sub-Munisipiu, ne’ebé PNTL seidauk rekruta membru foun ho númeru ne’ebé nato’on atu responde ba nesesidade polísia nian iha Timor-Leste.

“Tanba la iha rekrutamentu regulár, pesoál PNTL sira dala barak atinje idade ferik-katuas molok hetan promosaun ba pozisaun superiór sira iha divizaun boot sira nia laran, Peskiza ne’e mós hatudu katak programa formasaun ba membru PNTL seidauk sufisiente no la regular. Programa formasaun sira mós la responde ba dezafiu sira ne’ebé ofisiál PNTL sira hasoru, hanesan jestaun krize, lideransa ka polisiamentu iha komunidade.” Nia informa

Diretór ne’e esplika katak liuhusi peskiza ne’e hatudu katak infraestrutura polisia nian diferensa boot entre área urbana no rurál sira, Maske Dili iha ona fasilidade sira ne’ebé di’ak nato’on, postu polisia barak iha área rurál opera ho infraestrutura ne’ebé antigu no la adekuadu.

“Diferensa ida ne’e afeita ba fatin detensaun sira, hanesan iha Laulara, Munisípiu Aileu, ne’ebé la iha manutensaun di’ak no hamosu risku seguransa no dezafiu operasionál. Presiza atu halo rehabilitasaun ba instalasaun sira ne’e hodi garante katak operasaun polísia nian bele hala’o ho seguru no efisiente.” Nia esplika

Maske edifísiu polisia iha kapitál hari’i ona dezde tinan 24 nia laran, to’o agora seidauk iha modifikasaun ruma atu responde ba nesesidade operasionál sira ne’ebé muda ba beibeik, daudaun ne’e konstrusaun no aprovizionamentu ekipamentu nian sira kaer hosi empreza keta-ketak, ne’ebé hafraku koordenasaun projetu nian.

Nia salienta katak, Falta ekipamentu sai hanesan asuntu kritiku seluk ne’ebé fó impaktu bo’ot ba PNTL nia funsionamentu, ekipamentu esensial sira hanesan rádiu, veíkulu no ekipamentu protesaun antigu ona ka iha stock ne’ebé limitadu no afeta negativamente ba PNTL nia efisiensia operasional.

Nia dehan liuhusi peskiza ne’e identifika diskriminasaun sistématika bazeia ba jéneru no asédiu seksuál iha PNTL nia laran nu’udar asuntu kritiku ne’ebé presiza atensaun imediata.

“Ofisiál feto sira dala barak hasoru diskriminasaun iha rekrutamentu, promosaun, no interasaun loron-loron, ne’ebé limita sira-nia oportunidade no dezenvolvimentu profisionál, aleinde ne’e, asédiu seksuál akontese beibeik no la hetan atendimentu ne’ebé adekuadu.” Nia dehan

Atu responde kestaun sira-ne’e sei presiza mudansa bo’ot atu PNTL sai sensivel liubá kestaun jéneru, inklui implementasaun polítika sira ne’ebé klaru, programa sira formasaun nian kona-ba igualdade jéneru no prevensaun asédiu nian, no mekanizmu sira ne’ebé forte liu atu hato’o no rezolve keixa sira.

Atu hatán ba dezafiu operasionál no dezenvolvimentu espesifiku sira ne’ebé identifika iha peskiza ida ne’e, FM propoin reforma no investimentu sira hanesan implementa rekrutamentu regulár hodi rezolve falta pesoál, foka ba balansu jéneru.

“Prioritiza renovasaun ba fasilidade ne’ebé antigu ona, liuliu iha área rurál sira, Harmoniza prosesu aprovizionamentu hodi garante jestaun projetu, Empodera komandu Munisípiu sira atu jere sira-nia nesesidade manutensaun bázika sira hodi prevene atrazu sira no interupsaun operasionál sira, aumenta rekursu ne’ebé iha liuhusi simplifikasaun prosedimentu manutensaun no troka ekipamentu.” Nia akresenta

Atu taka nia dehan, disiplina no responsabilidade mós tenke iha husi segura katak sistema disiplinár transparente hodi garante justisa no konsisténsia, nune’e hametin profisionalizmu no hasa’e konfiansa públiku nian ba PNTL, estabelese programa estruturadu ba planeamentu finanseiru rekoñesimentu no reintegrasaun hodi garante tranzisaun dignu ba ofisiál polísia sira ne’ebé reforma ona.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *