SEFOPE-JHRDA Estabelese MOC, Tempu Badak Sei Haruka Joven 35 Ba Servisu Iha Japaun

Dili, 03 Abril 2025 (Média Democracia) – Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hamutuk ho Ajénsia Dezenvolvimentu Rekursu Umana Japaun (Northern Japan Human Resource Development Association) estabelese asina MoC (Management of Change) ho kompaña Tolu (3) hodi halo kooperasaun atu rekruta Timor-Oan ba servisu iha Japaun.

Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu Rogério Araújo hateten, sorumutuk ida ne’e imporante tebes ba governu Timor-Leste ho Governu Japaun liuhusi SEFOPE no Asosiasaun Dezenvolvimemtu rekursu umanau Japaun ne’ebé hakarak simu Joven Timor-Oan hodi ba servisu QIT iha ne’ebá Japaun.

“Japaun uza fila-fali ninia termus ida QIT ne’e sai hanesan mós programa mobilidade laboral entaun empregadór ohin mai iha fatin ida ne’e sira mós hakarak simu ita-nia joven sira ne’ebé maka atu ba tuir QIT iha Japaun iha fulan oin mai, ida ne’e mak ohin ita selebra emosi ida ne’e.” Dehan Sekretáriu Estadu Rogério Araújo ba jornalista sira hafoin asina nota MoC iha edifísiu Caicoli Kuarta ne’e (02/04)

Totál numeru ita seidauk bele pronúnsia iha fatin ida ne’e, tanba empregadór sira sei mai halo teste ba kandidatu sira ne’ebé dadaun ne’e ita prepara hela ba iha Sentru Senai Becora ka iha Sentru sira seluk ne’ebé fó hela kursu lingua Japaun nian.

Nia dehan hahú husi 2023, 2024 no 2025, entaun iha 2023 SEFOPE asina emosi hanesan ne’e hodi haruka joven nain lima ne’ebé ba primeiru iha provinsia ida ho naran koci depois iha tinan 2024.

“Ida ne’e mós servisu maka’as husi Embaixador Senhor Elidio ne’ebé iha Japaun. Entaun ita asina tan emosi ho fali empregadór sira ne’ebé husi provinsia sira seluk, ne’ebé hetan suporta mós husi ema koñesidu, uluk sira mós fó apoiu ba iha nasaun Timor-Leste liuhusi Senñor Nakatani.” Nia esplika

Entaun husi dalan refere ita hetan mós empregador sira barak, agora iha 2025 ne’e aumenta fila fali númeru ida ne’ebé sae ona to’o iha 35 pessoas ne’ebé partisipa QIT iha Japaun ne’ebá.

Empregadór sira hateten katak sira akompaña iha média, Timor haruka ona trabalhador ba iha Australia, Korea ne’ebé ho kualidade di’ak, aleinde ne’e sira apresia tanba iha Timor ne’e Governu mak sai hanesan ajénsia hodi haruka trabalhadór ba rai liur.

Iha biban ne’e Reprezentante Prezidente Ajensia Northern Japan Human Resource Development Association, Kazuo Suzuki, espresa sentimentu haksolok tanba bele hasoru malu ho Sua Eselénsia Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu hodi estabelese asina ba Jestaun Mudansa (Management of Change) MoC, tan ne’e nia husu atu presiza koñese di’ak nasaun Japaun.

“Tan ne’e ba vizita primeiru ne’ebé ita-boot sira presiza mak tenke koñese Japaun, sé ita presiza koa’lia kona-ba Japaun tomak ne’e kontinente ne’ebé boot los, so de’it atu hahú simu traballadór Timor-Leste ba ami-nia ajensia, ami hakarak hahú ho traballadór na’in sanulu (10).” Dehan Kazuo Suzuki

Nia dehan liuhusi asina refere ne’ebé hateten katak hahú simu traballadór 10 ne’e la signifika katak Japaun presiza númeru ki’ik, razaun mak kompaña ne’ebé presiza traballadór ne’e seidauk koñese di’ak kona-ba Timor-Leste.

“Entaun ami atu hahú halo introdusaun ba kompañia sira nune’e hodi bele aumenta traballadór sira to’o barak, maibé ami hakarak hahú ho na’in sanulu (10) depois rekrutasaun di’ak mak bele rekruta tan.” Dehan Nia

Nia esplika katak relasiona ho foin dadauk akontese rai nakdoko makás iha nasaun Myanmar ne’ebé efeta ba Japaun tanba laiha traballadór husi Myanmar atu ba servisu iha ne’ebá.

“Rai nakdoko makás ne’e hatudu katak husi Japaun labele hetan traballadór sira mai Japaun entaun ami buka duni servisu na’in sira, aleinde ne’e Nasaun Myanmar hanorin hodi fó edukasaun linguan Japaun atu prepara ema ba servisu tinan lima no tinan sanulu (5-10), entaun ami foin hahú simu barak mak rai nakdoko akontese entaun ne’e mós hanesan Timor-Leste.” Nia esplika

Nia afirma katak sé Timor-Leste prepara nia ema sira ne’ebé ho kualidade barak, japaun prontu atu simu hodi ba servisu iha ne’ebá.

Ne’e signifika katak ita-boot sira prontu, prepara joven ho kualidade atus lima (500) haruka ba Japaun hodi ajénsia bele buka tuir MoC ne’e ba kompaña sira ne’e bele simu traballadór atus-lima (500) hodi ba servisu iha sira-nia kompaña.

Enkuantu durasaun tempu ba servisu iha Japaun ne’e míniju tinan tolu (3) to’o tinan lima (5), karik Timor-Oan barak sei hakarak bele hanaruk kontratu mak sei bele prolongga to’o tinan sanulu (10) ba leten.

Bainhira hetan kontaktu husi ajénsia, nia interese tebes hakarak vizita Timor tanba nia seidauk hatene kona-ba Timor-Leste.

“Maioria iha Japaun laran katak ema barak seidauk hatene kona-ba Timor-Leste ne’ebé razaun ami hahú simu husi Timor, entaun promosaun mak importante, informasaun kona-ba Timor-Leste mak oitoan de’it, Ha’u bele hateten katak laiha dunik atu hetan kona-ba Timor, tan ne’e mak susar los iha Japaun atu hatene kona-ba Timor-Leste.” Nia hakotu

Enkuantu área ne’ebé atu ba servisu mak hanesan Hortikultura, Agrikultura mesmu tempu sira hakarak mós halo investimentu iha Área Floresta nian, ikus liu sira hakarak lori joven Timor ba iha Área Aid Care, kuidadu Saúde ba ferik no katuas sira. Kritéria ne’ebé presiza mak primeiru tenke hatene língua, Segundu Presiza iha komportamemtu di’ak, terseiru mak saúde tenke di’ak.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *