HABADA Realiza Konferensia Imprensa Kona-Ba Asidente Tráfiku iha Timor-Leste ho Nesesidade Urjente ba Resposta Nasional no Multisetorial

Dili, 14 Maiu 2025 (Média Democracia) – Organizasaun Naun Governamentál, Hali Ba Dame (HABADA), realiza Konferensia Imprensa kona-ba asidente trafiku iha Timor-Leste ho nesesidade urjente ba resposta nasional no multisetoral, komunikadu imprensa ne’e hala’o iha edifisiu HABADA Golgota Dili.

Diretor Ezekutivu Abel Amaral hateten, HABADA hanesan Organizasaun Naun-Governamental ida ne’ebé servisu ba asuntu seguransa umanu iha Timor-Leste, nune’e ohin realiza konferensia ne’e atu kolia kona-ba asidente trafiku ne’ebé akontese iha fulan Janeiru mai to’o Maiu tinan 2025 nia laran.

“Ami nia preokupasaun kle’an kona-ba númeru asidente rodoviáriu ne’ebé aumenta iha Timor-Leste, ne’ebé kontinua rezulta iha lakon vida, kanek todan no estragu material ne’ebé substansial. Tuir dadus ikus liu ne’ebé fó sai husi Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), 90% husi asidente rodoviáriu kauza husi fator umanu, 5% husi kestaun relasiona ho veíkulu, no 5% husi kondisaun estrada ne’ebé ladi’ak.” Dehan Diretor Ezekutivu Abel Amaral

Diretor hatutan fator umanu mak kontribui ba maioría asidente estrada nian, ne’ebé mosu husi hahalok risku sira hanesan lori kareta no motor ho influénsia alkol, halai ho velosidade aas, uza telemóvel bainhira lori kareta ka motor, ultrapasa la-ho kuidadu, la halo tuir regra tránzitu nian, no fallansu atu uza kapasete ka sintu seguransa.

“HABADA fiar katak kauza sira ne’e bele prevene no husu ba autoridade estadu relevante sira atu foti asaun imediata no koordenada hodi aplika no hametin lei tránzitu sira ne’ebé eziste, nune’e ba futuru bele normaliza hodi kontrola di’ak liután ba asuntu ne’ebé mensiona ona.” Dehan Diretor

Nia afirma kondisaun veikulu no infraestrutura estrada nian mós iha papel signifikativu iha risku sira seguransa rodoviária nian. Auzénsia husi inspesaun téknika regular sira, sirkulasaun husi veikulu sira iha kondisaun mekániku ne’ebé ladi’ak no infraestrutura estrada aat inklui kuak no falta sinal sira ne’ebé loos.

“Iluminasaun ne’ebé la sufisiente nune’e kada loron sempre aumenta tebes perigu ba kondutór sira liu-liu ema sira ne’ebé la’o ain. Iha nesesidade urjente ida ba investimentu públiku ne’ebé bo’ot relasiona ho reabilitasaun no manutensaun estrada sira iha kapital Dili inklui Munisípiu sira.” Nia haktuir

Nia salienta rekomendasaun estratéjíku husi Organizasaun naun govermental HABADA nian bazeia ba monitorizasaun iha kampu no análize ba dadus ofisial sira, HABADA fó sai rekomendasaun xave hanesan hametin edukasaun sivika no kampaña sira seguransa rodoviária nian, liu-liu alvu ba foin-sa’e sira, eskola sira, universidade no kondutor profisional sira.

“Husu atu halo revizaun no aplika ho efetivu lei no regulamentu tránzitu nasional sira, hodi garante katak ofendór sira ne’ebé repete sei responsabiliza. Aleinde ne’e implementa mós inspesaun teknika obrigatóriu ba veikulu hotu-hotu, ho atensaun espesial ba transporte públiku no privadu.” Nia informa

Nia relata tenke fó prioridade ba investimentu iha hadi’a infraestrutura rodoviária, partikularmente ba estrada urbana no nasional prinsipal sira. Estabelese baze dadus nasional ida kona-ba asidente rodoviáriu síra hodí apoia elaborasaun politika bazeia ba evidensia. Kria mekanizmu apoiu ba vítima no familia sira ne’ebé afetadu husi asidente tráfiku, inklui asistensia psikolójika no sosial.

“HABADA subliña katak prevensaun asidente rodoviáriu tenke trata hanesan prioridade nasional no responsabilidade fahe husi setor hotu-hotu sosiedade no instituisaun governu nian, sidadaun sira, setor privadu, organizasaun sosiedade sivil sira, no parseiru internasional sira.” Nia subliña

Nia hateten, seguransa rodoviária tenke sai prioridade urjente no sai hanesan kompromisu sustentável ida ne’ebé envolve edukasaun, aplikasaun lei no dezenvolvimentu infraestrutura.

Esplika liután HABADA nia prontidaun atu servisu kolaborativamente ho parte interesada relevante sira hotu hodi hamenus númeru vitima asidente rodoviáriu no garante ambiente ne’ebé seguru ba ema hotu iha Timor-Leste. Haree ba dadus asidente ne’ebé HABADA rekolla iha kapital Dili husi fulan Janeiru mai to’o Maiu, ema kanek todan (8), kanek kaman hamutuk (91), afeita husi asidente refere ema nain (25) mak lakon vida.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Nelfiano

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *