Dili, 20 Maiu 2025 (Média Democracia) – Iha ambitu komemorasaun loron RestaurasaunIndependensia ba dala ruanulu resin-tolu, jornalista Média Democracia halo entrevista badak ho joventude Timor-Leste haree ba iha perspetiva joventude ba iha selebrasaun loron Restaurasaun Independensia iha Timor-Leste.
Iha entrevista ho joventude hanesan mós jornalista husi média loluwari.tl Chay Risky hateten, hanesan juventude Timoroan primeiru agradese ba ukun-an ida ne’e, tanba ukun-an ne’e laos previlezu mai povu hotu-hotu maibe ukun-an ida ne’e lori Sakrifísiu no dedikasaun fakar-ran no lekar ruin lemo-lemo rai hodi nasaun Timor-Leste hetan nia independénsia.
“Tan ne’e mak ha’u nu’udar juventudi hakarak husu mai ita hotu kontribui ba ita nia rain hodi kria paz no estabilidade hodi hein prosesu dezenvolvimentu iha era ukun–an ida ne’e. Loron 20 maiu nu’udar loron espesiál ba Timor–oan sira liuliu ba Joventude sira atu kria paz no estabilidade ba ita–nia rai doben Timor-Leste ida ne’e.” Dehan Chay Risky
Mensajen husi joventude Chay desezu votus Parabéns ba Aniversário 20 maiu ba dala ruanulu resin-tolu (23) Restaurasaun independensia ida ne’e. Iha loron 20 fulan maiu ida ne’e espera katak buat hotu-hotu lao ho di’ak hodi hein ita-nia dezenvolvimentu iha futuru.
Iha sorin seluk joventude feto Aurelia hateten, primeiru hakarak hato’o parabens ba iha rai doben Timor-Leste ne’ebé ohin selebra nia aniversariu ba dala ruanulu resin-tolu, hanesan joven sente orgullu tanba prosesu dezenvolvimento lao daudaun ona.
“Ha’u hanesan joventude sente kontente tebes tanba rai doben ida ne’e bele ukun rasik-an ona no prosesu dezenvolvimento mós komesa lao neneik ona, hanesan joventude husu agradese ba heroi sira ne’ebé durante luta, balun mate ba iha ukun rasik-an ida ne’e nomos husu nafatin ba lider sira ne’ebé sei iha nasaun ida ne’e atu nafatin kontinua fó liman ba malu atu lori dezenvolvimentu ne’e ba futuru ho diak liután.” Informa joventudi Aurelia
Mensajen ba joventude sira hotu atu nafatin hamutuk hodi bele dezenvolve nasaun ida ne’e diak liu, nomos husu ba veteranu sira atu nafatin hamutuk liuliu ba iha lider sira atu nune’e bele hametin responsabilidade iha rai doben Timor-Leste.
Hatutan Estudante Universitariu Cronik Opremitido hateten, primeiru hato’o parabens ba iha selebrasaun restaurasaun independensia ida ne’e, antes atu ba to’o iha dezenvolvimento iha nasaun ida ne’e haree uluk ba iha prosesu antes ukun rasik-an nian.
“Iha tempu uluk povu Timor-Leste hetan kastigu husi nasaun rua ne’ebé ukun Timor, iha povu barak maka terus no balun mate balun sai atan ba liurai sira iha tempu kolonial durante iha okupasaun terus no mate ne’ebé povu Timor-Leste hasoru, ha’u hanesan joventude bainhira rona historia hirak ne’e, ha’u sente triste tebes maibé husi luta sira ne’ebé povu sira hamutuk ho lider sira iha tempu uluk to’o mai ita hetan proklamasaun iha 28 novembru 1975, maibé liu deit fulan ida ita hetan invazaun husi indonesia hodi ukun no kastigu nafatin povu durante tinan 24 anos iha Timor-Leste.” Hatutan Estudante universitario Cronik Opremitido
Nia hatutan durante Indonesia ukun povu Timor barak mak terus no mate to’o mai hetan independensia ba rai doben ida ne’e nomos haree fali ba iha prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste balun lao ona maibé balun maka sei hakdasak hela hanesan haree ba iha infraestrutura, saude, nomos edukasaun, prosesu seidauk lao ho diak tanba ne’e nafatin husu ba iha lider sira atu nafatin iha prinsipiu hanesan uluk atu lori dezenvolvimentu ida ne’e ba iha futuru ne’ebé diak liu.
Hatutan husi joventudi Natalino Tilman hanesan joventudi difisiente hateten, nu’udar joventude prespetiva ba loron importante 20 fulan maiu sai loron restaurasaun independecia ba 23 anos Timor-Leste nian.
“Iha nasaun demokrasia RDTL hanesan joventudi iha observasaun katak desevolvimentu ne’ebé lao daduk ona maibé iha parte balun sei dauk lao ho di’ak tanba iha nasaun demokrasia RDTL presisa ema liverdade husi probreza no injustisa social.” Hatutan joventude Natalino Tilman
Husi ida ne’e mós hanesan joventudi esklarese tan katak parte relevante sira tenki unidade hodi hadia povo maubere nia dezenvolvimentu ne’ebé di’ak no liverdade husi probreza no injustisa sosial tanba parte balun povo balun sei halerik hela ba desevolvimentu probreza no injustisa social.
“Ha’u nu’udar joventudi ho defisiensia hakarak husu ba Nonu Governu atu bele hadia infrastruktur no asesibilidade inklusivu ba ami ema ho defisiensia sira hodi asesu seguru ba fatin publik.” Esklarese Natalino Tilman hanesan joventudi difisiente
Atu esplika kle’an liutá katak, durante ukupasaun inimigu, povo no lideransa Timor-Leste sira luta makas ba ukun rasik-an liuhusi terus, fakar-ran lemolemo, kastigu, no mate, tanba deit hakarak ukun rasik-an, ne’eduni husu ba lideransa sira fó liman ba malu atu nune’e kontinua luta ba dezenvolvimentu Timor nian no hasai povo husi mukit no ki’ik.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
