MS, OMS Realiza Workshop Kona-Ba Jestaun Programa Konjunta TB no HIV Dahuluk iha Timor-Leste

Dili, 28 Maiu 2025 (Média Democracia) – Ministériu Saúde kolabora hamutuk, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), sai uma-na’in ba Workshop Orientasaun Jestaun Programa dahuluk Tuberkuloze no HIV konjunta iha Timor-Leste, atividade ne’e hala’o iha tersa semana ne’e.

Vise-Ministru ba Operasionalizasaun Ospitál, Flavio Brandão hateten, atividade ne’e hala’o husi loron 27-30 fulan-Maiu, dezeña atu hametin kapasidade husi jestór no supervizór programa sira iha nivel nasionál no Munisípiu liuhusi ekipa sira ho koñesimentu no ferramenta sira presiza atu lidera, koordena no maneja ho efetivu liután resposta sira ba TB no HIV.

Timor-Leste halo ona progresu hodi kombate todan duplu ba moras TB no HIV nian, moras sira-ne’e dala barak iha relasaun ba malu, klinikamente no programatikamente. Aborda sira hamutuk aprezenta oportunidade ida atu harii sistema saúde sira ne’ebé integradu no efisiente liután.” Dehan Vise-Ministru ba Operasionalizasaun Ospitál, Flavio Brandão

Vise-Ministru hatutan elojia partisipante ba sira nia dedikasaun no paixaun ba kombate hasoru moras TB no HIV, hodi bolu workshop ne’e hanesan pontu ida ba iha nasaun nia viajen atu hakotu TB iha 2025.

“Husu atu muda hanoin atu nune’e labele ona iha kazu mate hasoru moras TB no subliña nesesidade atu hakotu estigma, ne’ebé dala barak obriga ema atu subar sira nia moras maske ida ne’e bele kura. “Ita-nia susesu hasoru TB tenke inspira mós oinsá ita hasoru HIV.” Dehan Vise-Ministru

Vise-Ministru subliña maski iha esforsu nasionál ne’ebé forte inklui Planu Nasionál ba Asaun Aselera ba Hakotu TB no espansaun ba servisu sira HIV nian, lakuna sira sei iha nafatin mosu iha jestaun programa, lideransa, no optimizasaun ba rekursu sira.

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde OMS Arvind Mathur hateten, revizaun Esterna Konjunta 2023 nian ba programa TB-HIV nian halo buat ida sai klaru, hasoru kestaun sira hanesan deteksaun kazu ki’ik, asesu diagnóstiku ne’ebé limitadu, kualidade servisu no envolvimentu komunidade ne’ebé fraku sei la rezolve ho koñesimentu klíniku de’it.

Ha’u nafatin ezije lideransa ne’ebé brani, jestaun programa ne’ebé forte, planeamentu ne’ebé efisiente, komunikasaun ne’ebé klaru, no kompromisu iha nivel hotu-hotu.” Dehan Reprezentante OMS, Arvind Mathur

Nia informa workshop ida ne’e hala’o ho parseria hamutuk Institutu Internasionál ba Peskiza Jestaun Saúde (IIHMR) no ekipa Moras Hada’et husi OMS Timor-Leste, oferese orientasaun interativu prátiku ne’ebé adapta ba dezafiu programátiku sira iha mundu reál. Dezeña atu haforsa planeamentu programa no orienta partisipante sira ba estrutura administrativa no organizasionál sira husi Programa Nasionál TBC (NTP), Programa Nasionál SIDA (NAP).

“Ha’u enkoraja mós partisipante sira atu reflete kona-ba mudansa paizajen inserteza finanseiru nian. “Ita presiza halo servisu no atinji buat barak maske ho rekursu menus. Dalan atu hakotu TB no kontrola HIV la’ós de’it kona-ba siénsia no medisina, maibé ida-ne’e mós kona-ba lideransa, servisu iha ekipa no implementasaun matenek.” Dehan Reprezentante OMS

Nia afirma partisipante sira husi nasaun seluk sei dezenvolve mós kompeténsia jestaun xave sira, hanesan komunikasaun verbál no noun-verbál ne’ebé efetivu, abilidade atu harii ekipa no estratéjia sira atu hasa’e koordenasaun entre departamentu sira.

Esplika liután hanesan iha Vise-Ministru Saude Dr. Flávio hateten, iha diskursu “Mai ita reflete kona-ba ita-nia resposta ba Covid-19, lalais no forte ho sistema ne’ebé unifikadu. Liafuan sira serve hanesan apelu ida ba asaun hodi adota asaun ne’ebé urjénsia, koordenasaun lideransa ba kombate moras TB no HIV.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Media Officer OMS

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *