Dili, 06 Juñu 2025 (Média Democracia) – Centro Nacional Chega Institutu Publiku (CNC I.P) organiza seminariu nasionál ne’ebé ko’alia kona-ba Rekonsiliasaun Konflitu Polítika Interna ho tema “Dalan ba Hakotu Siklu Odio no Vingansa Jerasionál.” Seminariu nasionál ne’e realiza iha Salaun Konferensia Centro Chega I.P, Antigo Comarca Balide, Kinta semana ne’e.
Breve liafuan husi Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino hateten, seminariu ida ne’e hanesan vise hetan delegasaun husi Primeiru Ministru, tanba labele marka prezensa iha ajenda seluk, maibé antes ne’e Primeiru Ministru hala’o ona vizita mai iha CNC hodi haree ba iha fatin istoriku.
“Ita hotu hatene katak saida maka ita hotu presiza halo ba ita-nia rai ida ne’e, ita hotu hatene katak konflitu ne’e laos foin mai iha Indonesia halo invazaun ne’e, maibé konflitu ne’e mai hahu kedas iha portuguesa nia tempu ne’ebé halo terus ita-nia povu, haree fali ba iha partidu ne’ebé harii iha tempu ne’ebá mai kedas ho nia klase ne’ebé balun defende ema invazor sira no povu balun defende ba ukun rasik-an.” Dehan Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino
Nia dehan, objetivu husi seminariu ida ne’e atu fahe ideia ba malu no importante liu maka komponente fundamentu Estadu maka konstruisaun ba dame ne’ebé ita hahu kedas husi 1999 mai to’o agora.
Iha fatin hanesan reprezentante Prezidente Konsellu Administrasaun Centro Chega, CNC.I.P Inocencio Xavier hateten,tinan ida ne’e, Timor-Leste sei selebra tinan 50 proklamasaun independensia unilateralmente ne’ebé Fretilin proklama iha 28 Novembru 1975 hodi harii Republika Demokratiku Timor-Leste (RDTL). Prosesu lubuk ida mak lao ona hahu kedas husi 2003 husi servisu hirak ne’ebé hala’o ona to’o mai iha 2019 mandatu CNC nian hala’o atividade ne’e barak ona, no ikus liu iha CNC rasik hetan vizita husi Primeiru Ministru hodi haree ba iha servisu CNC nian.
“Ohin ha’u hateten ona katak prosesu lubuk ida mak CNC hala’o ona, entaun ohin ita halibur malu iha n’ee atu haree ba iha tinan limanulu ba aniversariu proklamasaun nian, Objetivu husi seminariu ne’e mak, nu’udar espasu ba diskusaun sobre asuntu rekonsiliasaun ne’ebé foku ba konflitu interna entre Timoroan.” Dehan reprezentante Prezidente Konsellu Administrasaun Centro Chega, CNC.I.P Inocencio Xavier
Iha prosesu rekonsiliasaun ida ne’e atu buka mekanismu alternativa sira kona-ba prosesu rekonsiliasaun ne’ebé dura no justu. Atu hasa’e ema nia konsiénsia kona-ba importansia husi rekonsiliasaun ba dezenvolvimentu nasionál no rekonsiliasaun refere atu promove mós dialogo nafatin, nune’e bele hadame malu no buka meius oinsa atu bele kura kanek sira ne’ebé iha ona.
“Seminariu ne’e realiza atu hetan ba mandatu Centro Chega I.P nian mak atu monitoriza no implementa rekomendasaun, Chega kontinua hala’o atividade diálogu no rekonsiliasaun atu nune’e, neneik no bebeik ita kura ema nia kanek inklui hakotu siklu odiu no vigansa entre Timoroan.” Hatutan Inocencio Xavier
Tanba konflitu interna entre Timor-oan, invazaun no okupasaun ilegal Indonezia durante periodu Dezembru 1975-Outubru 1999, hakle’an no habelar liután divizionismu entre Timor-oan sira, tanba opsaun politika mak iha. Diverzensia politika sira ne’e rezulta mós violasaun direitus umanus barak mak akontese. Relatoriu Chega no Per Memoriam Ad Spem, konklui katak, durante tinan 25 nia laran, militar, polisia no autoridade sivil Indonezia nian komete krimi kontra umanidade hasoru Timor-oan sira.
Iha relatoriu rua (2) hanesan, relatóriu CAVR no Relatóriu CVA ne’e mós hateten katak partidu politiku Timor-oan nomos rezistensia armada Timor nian komete mós violasaun direitus umanus hasoru Timoroan sira seluk. Relatoriu Komisaun simu malu lia loos no rekonsiliasaun (CAVR) relata katak, numeru ema mate no lakon iha periodu konflitu interna provolta ema nain 1500-3000 (Chega – Volume II, part 72: Unlawful killings and Force disappearances). Relatoriu Chega mós nota katak durante periodu rezistensia nian, husi tinan 1976 to’o 1983, mudansa idiolozia no estratejia rezistensia nian rezulta mós hamosu violasaun direitus umanus oi-oin ne’ebé husik hela kanek no fitar, inklui lori sofrementu naruk ba vítama sira no familia vítima sira.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
