Manufahi, 24 Novembru 2025 (Média Democracia) – Instituto Nasional Combate HIV-SIDA “sigla portuges” hala’o sensializasaun informasaun kona-ba prevensaun moras HIV-SIDA ba Komunidade sira iha Suku Betano, sensibilisazaun ne’e hala’o iha sede Suku Betano Segunda semana ne’e.
Diretora Nasionál Promosaun Prevensaun Komunikasaun iha Institutu Nasionál Combate HIV-SIDA, Angelica Soares da Costa Oliveira hateten, ohin INCSIDA halo sensibiliza informasaun kona-ba virus HlV-SIDA ba komunidade iha Suku Betano.
“Ita-nia objetivu mai halo sosializasaun informasaun ba komunidade sira iha Suku Betano, hakarak komunidade sira iha koñesimentu relasiona ho virus HIV-SIDA oinsa atu hadaet, prevensaun nomos halo tratamentu.” Dehan Diretora Nasionál Promosaun Prevensaun Komunikasaun iha Intitutu Nasional Combate HIV-SIDA, Angelica Soares da Costa Oliveira
Diretora hatutan, sosializasaun informasaun ne’e bainhira joven sira durante hetan ona risku ruma voluntariamente hasai ran, nune’e bele hatene loloos ema ida-idak nia-an rasik, aleinde hetan ona virus HIV-SIDA.
“Dezafiu durante ne’e ami hasoru mak komunidade barak lakohi atu hasai ran no rona informasaun kona-ba HIV-SIDA, ne’e problema tanba iha ema balun mak daudaun ne’e hetan hela virus refere maibé iha komunidade balun hakarak rona infornasaun no hasai ran hodi hatene identidade loloos.” Hatutan Diretora
Diretora afirma, atu rejolve problema refere daudaun ne’e INCSIDA halo sosializasaun ba Munisipiu, Postu to’o Suku hodi fahe formasaun ba komunidade sira no hatudu imajem sira, nune’e bele loke sira-nia hanoin hodi ba halo tratamentu, hodi bele moris livre hanesan mós ema sira seluk.
Iha fatin hanesan Reprezentante Diretor Xefe Departamentu Programa Saude Munisípiu Manufahi, Domingos Tavares hateten, ohin hamutuk ho INCSIDA fahe formasaun kona-ba HIV-SIDA ba Komunidade sira iha Suku Betano, nune’e bele prevene-an husi virus refere.
“Formasaun ida-ne’e ita hatene katak iha Munisípiu Manufahi ema ne’ebé afeita ba kazu HIV-SIDA hamutuk 42 daudaun ne’e halo hela akonselamentu nomos intervensaun ba virus refere hodi halakon estigma deskriminasaun ba pasiente sira.” Dehan reprezentante Xefe Departamentu Programa Saude Munisípiu Manufahi, Domingos Tavares
Reprezentante Xefe Departamentu hatutan, daudaun ne’e pasiente HIV-SIDA sira halo hela tratamentu maibé ema na’in 12 mak lakon ona vida, tanba virus refere tama ona ba SIDA ne’ebé susar tebes atu salva sira-nia vida, nune’e ema na’in 28 daudaun ne’e halo hela tratamentu ba sira-nia saude.
Iha sorin seluk Komunidade Suku Betano, Alfredo da Silva hateten, sente orgullu tebes tanba ohin Governu liuhusi INCSIDA bele fahe formasaun kona-ba virus HlV-SIDA iha Suku Betano Postu Same nune’e sira bele prevene-an husi virus refere.
“Sensibiliza informasaun ida ne’e husi INCSIDA, hanesan komunidade ha’u sente orgullu tebes tanba bele transforma ami nia hanoin no hetan koiñesimentu foun husi virus refere, durante ne’e ita rona de’it naran HIV-SIDA maibé seidauk hatene saida mak moras ne’e.” Dehan Komunidade Suku Betano, Alfredo da Silva
Komunidade hatutan, ohin rona informasaun husi INCSIDA katak HIV-SIDA daudaun ne’e ass iha Timor-Leste, nune’e hanesan komunidade husu ba Ministeriu Saude liuhusi INCSIDA nafatin halo sensibiliza informasaun ba teritoriu Timor-Leste, nune’e bele minimiza komunidade sira husi virus refere
Esplika liután Instituto Nasional Combate HIV-SIDA “sigla portuges” daudaun ne’e nafatin halo sensibiliza informasaun kona-ba virus HlV-SIDA iha Munisípiu Manufahi Postu Same Suku Betano, no partesipa husi Autoridade lokal nomos kumunidade sira.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
