Dili, 9 Marsu 2026 (Media Democracia)- Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste José Ramos Horta hato’o mensajen ne’e iha loron Internasionál Feto iha mundu tomak liliu ba Feto iha Timor-Leste, ne’ebé tema ba selebrasaun ne’e rezaun profundamente ho jornada moris nasaun nian, ne’ebé hatete kona-ba “Direitu sira, Justisa, Asaun Ba Feto no Labarik-Feto hotu.”
“Ita, povu Timor-Leste, kompriende di’ak kona-ba signifikadu husi liafuan sira-ne’e, ita hatene katak direitu sira la hó justisa hanesan de’it tinta iha surat-tahan, no justisa la hó asaun hanesan promesa mamuk ida, ita luta tiha ona ba rekoñesimentu ita-nia direitu intrese rasik, ita iha obrigasaun boot atu asegura katak direitu husi feto no labarik-feto Timoroan ida-idak la’ós de’it rekoñesidu, maibé presiza realiza tomak.” Dehan Prezidente RDTL Ramos Horta liuhusi Komunikadu Imprensa iha loron Domingo (08/03/2026)
Xefe Estadu ne’e dehan, bainhira ko’alia kona-ba Direitu, tenke ko’alia kona-ba direitu atu moris livre husi violénsia, direitu atu hetan eransa no sai na’in ba rai, no direitu atu partisipa tomak iha vida polítika no ekonómika ita-nia nasaun nian.
“Bainhira ita ko’alia kona-ba justisa, ita tenke haree liu fali tribunál sira, justisa maka labarik-feto ida iha aldeia remota hatene katak nia iha direitu hanesan ba edukasaun hanesan nia maun, Lei tenke proteje feto hotu-hotu, la haree ba sira-nia kondisaun sosial.” Dehan Nia
Nune’e, bainhira ko’alia kona-ba Asaun, ko’alia kona-ba serbisu ne’ebé ita tenke halo loro-loron, dame maka direitu importante liu ne’ebé maka estadu ida bele fó, no ita hatene katak dame loloos imposivel bainhira laiha inkluzaun no empoderamentu ba feto sira.
“Asaun signifika mós desmantela barreira prátika sira ne’ebé maka impede ita-nia feto no labarik-feto sira, tanba ne’e, dezde inísiu iha ha’u-nia mandatu, programa prezidensiál fó atensaun espesiál ba empoderamentu ekonómiku feto liuhusi kriasaun inisiativa ba Empoderamentu Ekonómiku Feto nian.”
Inisiativa ida-ne’e dezeña atu fó apoiu ba feto sira ne’ebé iha negósiu ki’ik no médiu, hodi ajuda sira hametin sira-nia negósiu. Feto ida ne’ebé iha kbiit ekonómiku maka ajente ida ba mudansa iha nia komunidade, liuhusi empodera feto no inan sira, automatikamente ita hametin rendimentu familia, hadi’a kualidade moris, no lori ita nia ekonomia ba oin.
Nia dehan, ema hotu tenke atua ho desizivu atu mantein labarik-feto sira iha eskola tanba dala barak, viajen ba edukasaun ida remata tan de’it laiha fatin seguru atu hela.
“Tanba ne’e maka ita fó prioridade ba konstrusaun dormitoriu ba labarik-feto sira iha Dili ne’ebé sei mai, ne’ebé sai posivel ho apoiu jenerozu hosi Emiradus Árabes Unidus, fatin ne’ebé seguru, dignu atu hela signifika labarik-feto ida husi aldeia dook ne’ebé hela iha Dili bele konsentra ba ninia estudu, nia bele mehi boot liután no harii futuru ne’ebé di’ak liu ba nia-an rasik, ba nia família, no ba nia nasaun.” Nia haktuir
Prezidente RDTL dehan, luta ba feto nia direitu mak luta ba dame ida ne’ebé justu no dura, ne’e maka luta ba mundu ida ne’ebé di’ak liu, ekuitativu liu ba ema hotu. Mai ita hakat ba oin hamutuk ho direitu, justisa, no asaun konkreta.
Iha Loron Internasionál Feto nian, mai ita hakat liu promesa sira no foti asaun nesesáriu sira liuhusi empodera feto sira ekonomikamente no mantein ita-nia labarik-feto sira iha eskola—hodi harii mundu ida iha ne’ebé feto no labarik-feto hotu bele moris ho dignidade, liberdade no dame. Maromak haraik bensaun ba feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste, nomós ba ita-nia nasaun doben.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
