MSSI Promente Halo Parseiru Ho MS Husi Kombate Moras Lepra

Dili, 23 Jullu 2026 (Media Democracia)- Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) promete sei kontinua hametin servisu hamutuk ho Ministériu Saúde hodi kombate moras lepra iha Timor-Leste, tanba dadus ikus husi Ministériu Saúde hatudu katak númeru kazu moras lepra sei kontinua rejista aas iha rai-laran.

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hatete katak moras lepra sei kontinua eziste iha Timor-Leste. Tanba ne’e, MSSI sei kontinua servisu hamutuk ho Ministériu Saúde hodi hala’o kampaña konsiensializasaun kona-ba moras lepra no moras seluk, inklui dengue no importante atu fó komprensaun ba komunidade katak moras lepra bele prevene no tratamentu bele halo ho di’ak bainhira detekta sedu.

“MSSI servisu hamutuk ho Ministériu Saúde no parseiru sira seluk hodi hala’o kampaña kona-ba moras lepra, liuhusi edukasaun no sensibilizasaun iha komunidade, eskola sira, no área ne’ebé identifika hanesan risku aas ba moras refere,” dehan Ministra Verónica das Dores ba jornalista sira iha Palásiu Governu, Dili, hafoin remata Reuniaun Konsellu Ministru (KM) iha kuarta semana ne’e.

Nia hatete katak, tanba ne’e, Governu iha komitmentu atu asegura katak pasiente sira ne’ebé sofre moras lepra bele hetan tratamentu no apoiu sosiál ne’ebé di’ak. Alende ne’e, Governu mós asegura katak pasiente sira labele hetan diskriminasaun husi família ka komunidade sira ne’ebé hela besik sira.

“Ha’u sempre tau matan ba asuntu moras lepra husi uluk kedas, tanba Igreja hanesan instituisaun ida ne’ebé iha misaun atu halo advokasia kona-ba moras lepra. Ita servisu hamutuk hodi redúz moras refere, liuliu liuhusi sensibilizasaun ba komunidade sira. Igreja no MSSI kontinua halo advokasia atu enkoraja komunidade sira hakbesik-an ba klinika no ospital sira, no bainhira simu ai-moruk tenke hemu tuir instrusaun no labele soe,” hatete nia

Nia esplika katak MSSI sei kontinua fó apoiu ai-han nutritivu no asisténsia sosiál ba pasiente sira iha munisípiu balun, liuliu iha área sira ne’ebé rejista númeru kazu moras lepra aas. Programa ida ne’e ho objetivu atu ajuda pasiente sira kontinua halo tratamentu to’o remata, no hadi’a sira nia kondisaun moris.

“MSSI hato’o apelu ba komunidade sira atu simu no fó apoiu ba ema sira ne’ebé afetadu husi moras lepra, tanba moras ne’e la’ós razaun ida atu halo diskriminasaun hasoru pasiente sira. Ema hotu-hotu tenke fó atensaun no solidariedade hodi ajuda sira hetan tratamentu no moris ho dignidade,” nia hatutan.

Alende ne’e, Diretor Nasionál Prevensaun no Kontrolu Moras iha Ministériu Saúde, Constantino Lopes, haktuir katak moras lepra sei kontinua rejista iha Timor-Leste. Tuir nia, munisípiu sira ne’ebé rejista númeru kazu aas liu mak Baucau, Dili no Oecusse, enkuantu munisípiu seluk rejistu menus. Maski nune’e, Ministériu Saúde sei kontinua hala’o atividade screening hodi detekta sedu kazu moras lepra no fó tratamentu lalais ba pasiente sira.

“Iha munisípiu balun, kazu moras lepra sei aumenta aas. Ezemplu hanesan iha Oecusse ho kazu 25, Dili ho kazu 22, no Baucau ho kazu 11. Enkuantu iha munisípiu seluk mós iha kazu, maibé númeru ne’e menus. Tanba ne’e, agora daudaun ami presiza kontinua hala’o screening hodi bele halo deteksaun sedu ba moras lepra,” dehan Diretor Nasionál Prevensaun no Kontrolu Moras iha Ministériu Saúde, Constantino Lopes, ba jornalista sira iha Novu Turizmu, kuarta-feira

Nia haktuir kriteria eliminasaun husi OMS moras lepra tama ona iha eliminasaun nasional maibe haree ba nia prevalensia ne’e tun no ita sei presiza buka tan kazu balun iha komunidade.

“Ita haree ba kriteria eleminasaun husi OMS moras Lepra tama ona iha eliminasaun Nasionál, maibé ita haree ba nia prevalenjia ne’e tun, maibé ita seidauk bele dehan hotu ona, ita sei presiza buka tan kazu balu iha komunidade, tanba ita seidauk hatene katak kazu balun sei iha komunidade karik”,Nia hatete

Nia hatutan tanba ne’e mak ohin Governu halo Parseiru hanesan Organizasaun Saúde Mudiál lansamentu ona Integrasaun programa Screening Tuberkuloze no Lepra.

“Ita  bele buka kazu barak liu tan iha komunidade, bainhira ekipa saúde halo hotu tiha la detekta kazu ou bele detekta kazu uitoan de’it, entaun ida ne’e ita bele tama ona katégoria eleminasaun, tanba ho nune’e screening integradu ne’e ba iha munisipiu neen, atu screening para bele detekta kazu barak liu tan, kuandu screening integradu la’o hotu la deteta kazu, signifika kazu ba moras lepra iha komunidade menus ona,”Nia esplika.

Nia hatutan ekipa husi Ministériu Saúde servisu hamutuk parseiru sira hodi haree ba misaun lepra, nomós ho Asosiasaun ema afetadu moras lepra iha Timor-Leste.

Iha munisipiu Dili sira husi parte HAMNASA  ne’ebé mak daudaun iha ne’e servisu ho Ministériu Saúde hodi halo programa screening ba moras lepra, tanba ne’e ba oin programa screening ne’e la’o hamutuk, nune’e bele iha efetividade utilizasaun rekursu sira ne’e. Moras lepra ne’e intervensaun ba tratamentu kazu lepra ne’ebe iha, ho ai-moruk ne’ebé iha hodi utiliza ai-moruk ne’e ba tratamentu kazu sira ne’ebé detekta ona,”Nia haktuir.

Nia mós afirma katak husi kazu sira ne’e barak liu tratamentu to’o fulan neen to’o sia, bainhira sira halo tratamentu, agora iha ona ropmap ba zero lepra ne’e iha ona.

“To’o 2030 ita tenke relata kazu zero lepra iha Timor-Leste, daudaun intervensaun ne’ebé ita halo mak área ne’ebé identifika lepra, karik ita hetan kazu fo tratamentu, depois membru familia no komunidade ne’ebé besik, atu  nune’e bele halo tratamentu hodi haree katak bakteria iha laran karik, bele halakon tiha para labele dezenvolve moras lepra iha futuru mai, tanba moras lepra ne’e nia periodu inkubasaun ne’e balu to’o fulan tolu ba to’o tinan 10, mak foin dezenvolve,” nia hatete.

Tanba bakteria moras lepra nian kuandu dezenvolve ne’e sei kle’ur lori tempu tinan 5 to’o tinan 10 ho ida ne’e mak presiza prevene antes para nune’e la bele dezenvolve iha futuru.

“Ami sei posivel tinan 2030 redúz moras lepra, tanba Ministériu Saúde iha enkontru konsellu diresaun ne’e, haree katak sey moras lepra ne’e ita prioridade oinsá bele redúz ka halakon ida ne’e, ne’e mak Ministériu Saúde foin daudaun halo diskusaun ba orsamentu jerál 2027, iha mós planu prioridade ba programa lepra, ne’ebé parte tékniku Ministériu Saúde sente posivel, kuandu parseriu sira hotu servisu hamutuk bele posivel. Tanba iha nasionál ne’e kazu hela 77, husi populasaun milaun 1.3, agora kazu hela 77, tanba sira seluk ne’e uitoan de’it, kuandu servisu maka’as liu sei bele elimina moras lepra no iha tinan 2030 ita bele relata kazu lepra ne’e Jero iha Timor-Leste” Nia Konklui.

Reportajen: Nélia

Foto: Nélia

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *