Governu Hametin ParseriA Ho Setór Privadu Ba Dezenvolvimentu Infraestrutura No Ekonomia

Dili, 14 Agostu 2026 (Media Democracia) – Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho Ministériu Obras Públikas, hala’o audiénsia ho emprezáriu nasionál sira, ho tema “Hametin Parseria Governu no Setór Privadu iha Dezenvolvimentu Infraestrutura Ekonomia Timor-Leste”, ihaSalaun Delta Nova, Kinta-feira (13/08/2026).

Iha oportunidade ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak Timor-Leste iha prosesu konstrusaun rua, mak konstrusaun Estadu no konstrusaun nasaun. Konstrusaun Estadu envolve instituisaun sira hanesan Prezidénsia, Parlamentu, Governu, Justisa no instituisaun Estadu sira seluk, ho objetivu atu hametin servisu públiku no hadi’a prestasaun servisu ba povu.

“Ukun-an iha prosesu rua. Primeiru, konstrusaun Estadu, ne’ebé ko’alia kona-ba instituisaun Estadu, Prezidénsia, Parlamentu, Governu, Justisa no sira seluk. Servisu ho laran no servisu ho di’ak hodi nune’e bele servi rai ida-ne’e. Iha tinan 24 ukun-an, ita sei iha fraqueza barak iha konstrusaun Estadu,” dehan Primeiru-Ministru.

Nia hateten katak prosesu daruak mak konstrusaun nasaun, ne’ebé presiza Estadu hamutuk ho setór privadu no parte interesada sira seluk atu promove dezenvolvimentu ekonomia nasional.

“Prosesu daruak mak konstrusaun nasaun, ne’ebé Estadu hamutuk ho setór privadu. Setór privadu iha rai seluk lao mesak, maibé iha Timor-Leste, ita foin hahú. Estadu tenki buka oinsá atu utiliza kapasidade setór privadu hodi loke dalan ba dezenvolvimentu ekonomia, tanba maski ita ukun-an ona tinan 24, ita sei sente triste tebes tanba ekonomia sei fraku,” nia hateten.

Primeiru-Ministru mós fó ezemplu kona-ba produtu lokal, liuliu kafe Atsabe, ne’ebé konsidera hanesan produtu ho poténsia atu dezenvolve setór privadu, liuliu negósiu feto no juventude.

Nia hateten katak juventude sira tenki envolve iha dezenvolvimentu infraestrutura no ekonomia nasional, tanba oportunidade sira iha setór privadu bele sai dalan atu kria empregu no aumenta partisipasaun juventude iha dezenvolvimentu nasaun.

Primeiru-Ministru mós subliña importánsia dezentralizasaun dezenvolvimentu, liuliu iha munisípiu rurál, hodi komunidade lokal, feto no juventude sira bele hetan oportunidade atu dezenvolve sira-nia kapasidade no kria atividade ekonomia iha sira-nia área rasik.

“Liuhusi dezentralizasaun, dezenvolvimentu no infraestrutura, ita tenki haree komunidade ida-idak, liuliu juventude sira, liuhusi asaun konkretu. Ita tenki forma sira atu iha kapasidade no kontribui ba rai ida-ne’e,” nia hateten.

Nia mós husu ba emprezáriu no Timoroan sira ne’ebé iha ona kapasidade atu kontinua prepara-an no aumenta sira-nia kapasidade, liuliu iha área infraestrutura ne’ebé seidauk kompletu.

Primeiru-Ministru hateten katak Governu presiza kontinua haree ba dezenvolvimentu iha munisípiu hotu-hotu, inklui Aileu, Ainaro, Covalima, Baucau, Bobonaro, Ermera, Liquiçá, Manufahi, Manatuto, Viqueque no Lautém.

Nia mós subliña katak dezentralizasaun no dezenvolvimentu infraestrutura importante tebes hodi asegura oportunidade ekonomia bele fahe ho justu ba komunidade iha munisípiu hotu.

“Liuhusi dezentralizasaun no dezenvolvimentu infraestrutura, ita haree komunidade ida-idak. Instrumentu legál no lei finanseira sira ne’ebé ita foti tenki haree ba kapasidade no dezenvolvimentu. Ita tenki haree mos ba klasifikasaun munisípiu, husi nivel kraik to’o leten, no esperiénsia sira hotu iha dezenvolvimentu infraestrutura Estadu,” nia hateten.

Primeiru-Ministru mós deklara katak esforsu hamutuk entre Governu no setór privadu presiza iha evidénsia, justisa no kompeténsia, hodi bele kontinua hadi’a sistema no dezenvolve ekonomia nasional.

Nia hateten katak Timor-Leste, durante tinan 24 ukun-an, konsege harii no hametin nasaun ho rekursu limitadu, no agora tempu ona atu Estadu, setór privadu, sociedade sivil no parte interesada sira seluk servisu hamutuk hodi prepara futuru nasaun.

Ita bele halo esforsu hamutuk. Iha evidénsia, justisa no kompeténsia ne’ebé foin dadaun halo tratamentu di’ak no kapas tebes iha tinan ida-ne’e. Ita selebra ona tinan 24 ukun-an. Ita la simu kilat husi rai liur, maibé ita kompleta malu no iha konfiansa ba ita-nia kapasidade,” nia dehan.

Nia mós informa katak iha loron 22 no 23 Outubru sei hala’o konferénsia ida ne’ebé sei fó oportunidade ba parte hotu atu fahe hanoin no buka solusaun hamutuk ba dezenvolvimentu setór privadu no ekonomia Timor-Leste.

“Konferénsia ne’e la’ós mai atu kritika imi, maibé mai atu fó hatene katak ita lao dadauk ona, maibé seidauk di’ak. Ita hotu tenki servisu hamutuk, tanba konstrusaun Estadu presiza hamutuk ho instituisaun, sociedade sivil no setór privadu atu buka dalan oin ba fasilita no dezenvolve rai ida-ne’e,” nia hateten.

Enkuantu ne’e, Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, hateten katak Governu presiza kontinua halo estratéjia atu dezenvolve setór privadu, tanba setór ne’e iha papel importante tebes iha dezenvolvimentu ekonomia nasional.

Nia hateten katak, iha tempu uluk, iha munisípiu ida-idak emprezáriu sira seidauk barak no barak liu hasoru difikuldade ekonomia. Maibé, liuhusi implementasaun programa dezenvolvimentu no pakote projetu sira, inklui PDD no PDL, númeru emprezáriu sira komesa aumenta.

Ha’u hanoin fahe klasifikasaun pakote referendu tenki iha grupu loos. Primeiru-Ministru, depois de kaer Governu, buka estratéjia oinsá atu dezenvolve setór privadu, tanba modelu oioin hatudu katak setór privadu importante tebes iha nasaun ida-ne’e,” dehan Samuel Marçal.

Nia hateten katak Governu kontinua fó atensaun ba setór privadu tanba kapasidade setór ne’e forte bele ajuda movimenta ekonomia, aumenta produsaun no kria oportunidade servisu ba juventude.

Husi setór privadu nia kapasidade ne’ebé forte, ita-nia sirkulasaun ekonomia bele di’ak. Produsaun husi setór privadu bele aumenta, no Governu hahú ona investimentu ba setór privadu. Husi setór privadu mak bele kria empregu ba ita-nia juventude,” nia hateten.

Ministru Obras Públikas mós hateten katak Governu la’ós de’it fó projetu ba emprezáriu sira, maibé presiza halo investimentu ne’ebé bele estimula setór privadu atu kria oportunidade foun no aumenta empregu ba juventude.

Nia mós subliña katak setór privadu tenki kontinua halo inovasaun no dezenvolve produtu lokal, hodi bele aumenta produsaun no kapasidade exportasaun Timor-Leste.

Governu nia hanoin la’ós atu fó de’it projetu, maibé atu investe iha setór privadu no buka dalan oinsá atu kria investimentu seluk, hodi loke empregu ba ita-nia juventude. Setór privadu tenki kontinua halo inovasaun no dezenvolve ita-nia produtu lokal,” nia dehan.

Samuel Marçal mós rekoñese katak Governu iha ninia limitasaun no failansu balu, no audiénsia ho emprezáriu sira ne’e sai oportunidade atu rona diretamente sira-nia hanoin, kritika no sujestaun hodi bele hadi’a politika no programa Governu nian.

Ohin ita mai iha ne’e ami rekoñese katak Governu mos iha failansu barak. Tanba ne’e, ami hakarak rona imi hotu nia hanoin hodi hadi’a ita-nia rai. Imi mós bele iha failansu, maibé la bele tauk no la bele moe. Ita hotu hanesan Timor nia oan no iha responsabilidade atu hamutuk hadi’a ita-nia rai ida-ne’e,” nia hateten.

Nia fó mos ezemplu kona-ba kafe Atsabe ne’ebé hetan merkadu iha Singapura. Nia hateten katak situasaun ne’e hatudu katak Timor-Leste iha produtu lokal ne’ebé bele konkore iha merkadu internasionál se produsaun no qualidade bele kontinua hadi’a.

Foin dadaun ha’u ba Singapura, ha’u ba hemu kafe no ha’u haree kafe Atsabe produs mai husi Timor. Ita tenki tane nafatin ita-nia vizaun. Governu no Estadu tenki lao ba oin. Se ita hotu hein de’it sé mak atu dezenvolve ita-nia rai, dalaruma ita sei hasoru problema,” nia dehan.

Samuel Marçal enfatiza katak setór privadu presiza sai parte importante iha konstrusaun ekonomia nasional, hodi aproveita oportunidade sira iha merkadu lokal no internasionál.

Nia fiar katak, ho esforsu hamutuk entre Governu, setór privadu, sociedade sivil no komunidade, iha tinan lima oin mai Timor-Leste bele iha setór privadu ne’ebé forte no sai garantia ba futuru ekonomia nasaun.

Reportajen: Santinha / Fizania

Foto: Fizania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *