MAPPF Hametin Agrikultura Sustentável Liuhusi Biochar No Konservasaun Ai-Kameli

Dili, 19 Agostu 2026 (Media Democracia) – Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) hala’o Enkontru Anual AI-COM Faze II, ne’ebé marka ho lansamentu Matadalan Biochar no Livru Ai-Kameli, nu’udar parte husi esforsu Governu Timor-Leste atu hametin dezenvolvimentu agrikultura sustentável, hadi’a fertilidade rai no aumenta produtividade agríkola iha país.

Tuir Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta, Marcos da Cruz, hatete katak produsaun ai-han ne’ebé di’ak, kualidade no sustentável presiza hahú husi jestaun rai ne’ebé di’ak, tanba rai mak komponente importante ida atu suporta ai-horis no animál.

Se ita hakarak fornese ai-han barak, ho kualidade no sustentável ba merkadu, ita presiza hadi’a fertilidade rai no aumenta produtividade. Komponente barak mak envolve iha agrikultura, maibé komponente ida ne’ebé importante liu mak rai. Tanba ne’e, ita tenki halo investimentu no jestaun di’ak ba rai, atu rai bele produtivu no fertil nafatin, hodi suporta ai-horis no animál,” dehan Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Florestas, Marcos da Cruz, iha Timor Lodge, Comoro, Dili, Tersa-feira (18/08/2026).

Nia subliña katak rezultadu husi peskiza kona-ba biochar alinha ho polítika Governu nian atu dezenvolve agrikultura orgánika. Tuir nia, produsaun ai-han ho kualidade no orgániku importante tebes atu Timor-Leste bele aumenta nia kapasidade kompetisaun ho produtu husi nasaun sira seluk.

Se ita hakarak aumenta produsaun, ita tenki hahú husi komponente rai. Ita tenki haree no kuidadu rai atu nia fertilidade la lakon. Peskiza kona-ba biochar ne’e importante tebes tanba nia alinha ho ita nia polítika dezenvolvimentu agrikultura orgánika,” nia esplika.

Marcos da Cruz mos hato’o apresiasaun ba Governu Austrália no universidade sira ne’ebé kontinua fó apoiu ba dezenvolvimentu setor agrikultura, liuliu liuhusi peskiza no dezenvolvimentu fini.

Nia hatete katak to’o agora Timor-Leste iha ona variedade fini 19 ne’ebé publika ona, no konsidera fini hanesan komponente importante ida atu aumenta produtividade agríkola.

Ita apresia tebes Governu Austrália no universidade sira nia apoiu ba projetu no servisu sira iha setor agrikultura. To’o agora ita iha ona variedade fini 19 ne’ebé ita publika. Fini mak komponente importante ida, tanba rai bele bokur, maibé se fini la di’ak, produtividade sei menus. Tanba ne’e, ita presiza kontinua dezenvolve fini atu aumenta produtividade,” nia dehan.

Nia hatete katak ai-kameli mak riku-soin no patrimóniu istóriku Timor-Leste ne’ebé presiza proteje no dezenvolve, tanba ai-kameli bele sai fonte rendimentu ekonomia la’ós petrolífera ba komunidade.

Ai-kameli ne’e hanesan ita nia riku-soin ida no iha istória naruk. Ita hatene katak uluk, iha tempu Portugés, ema mai iha ita nia rai atu buka ai-kameli. Maibé agora ita haree ai-kameli iha Timor laran menus ona,” nia dehan.

Nia hatutan katak Governu presiza kontinua proteje ai-kameli no kontrola atividade tesi ai-kameli, tanba ai-kameli iha poténsia atu kontribui ba ekonomia nasional.

Iha parte seluk tuir Peskizadora Julieta Lidia hatete katak lansamentu livru Matadalan Biochar importante tanba fó orientasaun ba komunidade kona-ba oinsá atu produz no uza biochar hanesan adubu orgániku ba ai-horis.

“Ohin eventu ne’e importante tebes tanba ita lansa livru Matadalan Biochar. Biochar mak residu ne’ebé ita sunu ho prosesu espesífiku no bele uza hanesan adubu orgániku. Iha peskiza ne’e, ami foka liu ba kulit hare ne’ebé durante tinan barak dala barak ema soe de’it,” Julieta Lidia esplika.

Tuir nia, biochar bele aplika ba ai-horis oioin, inklui modo, pateka, kubi, fehuk, midar no forai. Rezultadu peskiza hatudu katak biochar bele uza ba tempu naruk no, maski aplika dala ida, nia bele kontinua fó benefísiu ba rai no produtividade.

Peskiza kona-ba biochar ne’e ami halo ona durante tinan ualu. Rezultadu hatudu katak, maski ita aplika biochar dala ida, ita bele kontinua kuda iha fatin ne’ebá no hetan rezultadu di’ak no produsaun nafatin,” nia dehan.

Julieta Lidia hatete katak peskiza kona-ba biochar hahú iha 2018 no to’o agora hala’o ona iha maioria munisípiu sira iha Timor-Leste. Munisípiu Oe-Cusse mak seidauk tama diretamente iha peskiza, maibé ekipa sei fó treinamentu kona-ba oinsá atu produz no aplika biochar iha terrenu.

Hahu husi tinan 2018 to’o agora, peskiza ne’e hala’o ona iha munisípiu barak. Oe-Cusse mak seidauk tama diretamente, maibé ami sei fó treinamentu ba sira kona-ba oinsá atu sunu no aplika biochar iha terrenu,” nia hatete.

Nia hatutan katak rezultadu peskiza iha munisípiu sira hanesan Baucau, Viqueque, Manatuto, Maliana no Liquiçá hatudu diferensa signifikante entre área ne’ebé uza biochar ho área kontrolu.

Rezultadu ne’e hatudu diferensa signifikante tebes. Wainhira tau biochar, produtividade aumenta kompara ho área kontrolu. Iha tekniku peskiza kuaze na’in sanulu resin ne’ebé koopera iha munisípiu sira seluk atu hala’o peskiza,” Julieta hakotu.

Peskiza kona-ba biochar ne’e hetan apoiu husi ASEAN liuhusi AI-COM, ho objetivu atu buka alternativa sustentável ba jestaun rai, aproveita residu agríkola no aumenta produtividade agrikultura iha Timor-Leste.

Reportagem: Santina

Foto : Nelson

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *