Dili 31 Agostu 2026 (Media Democracia)- Amizande Rezisténsia kondera deklarasaun Arif Sagram kona-ba “Timor-Leste tiba-tiba merdeka” no konsidera liafuan hirak ne’e hanesan forma ida atu dezvaloriza luta povo Timor-Leste nian kontra okupasaun Indonézia durante tinan 24. Portavoz Joventude Rezisténsia, Alito Rambo, hatete katak Arif Sagram prontu atu klarifika no dada fila fali nia liafuan sira.
Porta-voz Joventude Rezisténsia, Alito Rambo, hatete katak Amizande Rezisténsia hakarak halo klarifikasaun ba públiku kona-ba pozisaun sira depois de entrevista Arif Sagram ne’ebé fahe liuhosi média sosiál iha fulan hirak liu ba.
“Bainhira ami haree notísia iha média sosiál kona-ba entrevista ne’ebé irmáun Arif Sagram halo iha fulan hirak liu ba, ami sita nia liafuan balun ne’ebé ami konsidera katak bele interpreta hanesan tentativa atu ignora, dezrespeita no dezvaloriza luta povo Maubere nian no joventude rezisténsia sira nian iha okos okupasaun Indonézia. Tanba ne’e, ami husi Amizande Rezisténsia halo konfirmasaun diretamente ho irmáun Arif iha nia rezidénsia,” dehan Porta-voz Alito Rambo ba jornalista sira iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Sede Amizande Rezisténsia, Bemori, Dili, sábadu (29/08).
Nia hatete katak, iha enkontru ne’e, Arif Sagram hatudu disponibilidade atu dada fila fali ka klarifika nia liafuan sira. Tuir Alito, liafuan balun ne’ebé Arif Sagram uza konsidera husi Amizande Rezisténsia no parte husi públiku hanesan liafuan ne’ebé bele soke no ofende ema sira ne’ebé partisipa iha luta rezisténsia.
“Liafuan ne’ebé soke, ofende no hanesan mós injúria ba ema rezisténsia sira mak, bainhira irmáun Arif Sagram hatete ‘Timor-Leste tiba-tiba merdeka’ no ‘jangan andalkan luta inan nian iha ai-laran’. Ida ne’e ami sente katak irmáun Arif Sagram tenta atu halakon istória luta povo Timor-Leste nian durante okupasaun Indonézia iha tinan barak nia laran, no dezrespeita no dezvaloriza ita nia luta armada ne’ebé ita hala’o durante tinan barak kontra okupasaun Indonézia,” nia dehan.
Porta-voz haktuir katak Amizande Rezisténsia respeita posisaun polítika no ideolójika ne’ebé Arif Sagram no ema seluk sira hili iha tempu ne’ebá.
“Ida ne’e la’ós kestaun kona-ba posisaun polítika, maibé ami husu ba futuru atu kuidadu no tetu didi’ak liafuan sira ne’ebé ita hakerek ka ko’alia, atu labele soke no ofende ema hotu, liuliu povo Timor-Leste. Ida ne’e mak ami bolu média atu fó klarifikasaun ba públiku. Ami husu mós ba joven sira atu hakalma an no respeita posisaun ne’ebé irmáun Arif Sagram fó ona. Tanba nia rekoñese nia asaun sira no nia liafuan sira, no horiseik nia mós hato’o ona deskulpa ba ita,” nia haktuir.
Iha fatin hanesan, Presidente Amizande Rezisténsia, João Choque, afirma katak ema sira ne’ebé Estadu fó fiar atu hala’o kna’ar importante, liuliu sira ne’ebé reprezenta Timor-Leste iha rai li’ur, tenke kuidadu ho liafuan no deklarasaun sira tanba sira lori naran no imajen nasaun.
“Tanba ita ba ko’alia iha nasaun iha li’ur, nasaun sira iha li’ur haree no avalia ita, tanba ita mai reprezenta nasaun ida. Depois ita ba iha li’ur, ita labele hatun fali ita nia nasaun rasik. Ha’u hanoin lider sira ne’ebé ka’er ukun ka lidera instituisaun Estadu tenke tetu didi’ak kestaun hirak ne’e no hatur ema sira ne’ebé iha nasionalizmu aas atu resolve problema internu nasaun nian. Ita resolve problema internu nasaun nian, la’ós lori fraqueza ba nasaun seluk atu hatene hotu,” dehan Prezidente Amizande Rezisténsia dehan João Choque.
Nia haktuir katak, sé ema ida hakarak ajuda nasaun iha área ekonómika, sosiál ka seguransa, tenke ko’alia ho matenek no bazeia ba koñesimentu. Tuir nia, Arif Sagram mak ema akademista, tanba ne’e nia tenke kuidadu liután bainhira hato’o opiniaun ba públiku.
“Ema bainhira akademista, nia ko’alia tenke bazeia ba lei no rezultadu husi peskiza, la’ós ko’alia hanesan ema polítiku. Sé nia hakarak hanorin povu Timor-Leste, tenke uza liafuan ne’ebé mamar no di’ak,” nia dehan.
João Choque mos subliña katak ema hotu iha Timor-Leste iha direitu atu ko’alia livre, maibé liberdade ne’e tenke akompaña ho responsabilidade no respeitu ba ema seluk.
“Konstitusaun RDTL garante ita nia direitu atu ko’alia livre iha Timor-Leste, maibé ita tenke hatene katak liberdade ne’e la’ós rezultadu husi esforsu ema ida de’it. Povo rihun atus tolu ne’ebé mate no luta mak kontribui ba ita nia liberdade atu ko’alia livre iha Timor-Leste,” nia haktuir.
Nia hatete tan katak liberdade ko’alia tenke akompaña ho konsiderasaun ba ema sira ne’ebé harii no defende Konstituisaun no ukun-rasik-an.
“Tanba ita iha liberdade atu ko’alia, ita tenke konsidera ema sira ne’ebé harii no defende Konstituisaun, no tenke haree mós ba konsekuénsia husi ita nia liafuan sira,” nia dehan.
Ikusmai, João Choque apela ba ema hotu, liuliu ema sira ne’ebé sente ofendidu ka laran kanek, atu hakalma an no evita asaun ne’ebé bele hamosu violénsia.
“Ha’u reforsa tan Alito Rambo no ema sira ne’ebé agora sente laran kanek ka ofendidu atu hakalma an. Ita bele infrenta luta tinan 24 ba ukun-rasik-an, no ita mós bele infrenta ema ida de’it ne’ebé ko’alia kontra ita. Maibé atu nasaun ne’e bele lao ba oin, ita labele husik ema ida destrui buat hotu. Ita tenke haree ba buat sira ne’ebé importante ba ita nia futuru no futuru nasaun ida-ne’e,” nia konklui.
Reportajen : Tomás dos Santos
Foto : Tomás dos Santos
