Dili, 4 Setembru 2026 (Media Democracia) – Fundasaun Alola, hamutuk ho Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil, realiza kolókiu nasionál kona-ba importánsia nutrisaun ba dezenvolvimentu feto no labarik iha Timor-Leste, ho objetivu atu hasa’e konsiénsia públika no hametin esforsu hamutuk iha prevensaun malnutrisaun ne’ebé sai dezafiu ida ba saúde públika.
Tuir Diretóra Ezekutiva Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres, hatete katak Fundasaun Alola, liu husi Programa Advokasia ba Igualdade Jéneru no Lideransa Feto, servisu hamutuk ho Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil (GASC) hodi realiza Kolókiu Nasionál kona-ba importánsia nutrisaun ba saúde no kresimentu, liuliu ba feto no labarik iha Timor-Leste.
“Ohin Fundasaun Alola hamutuk ho GASC realiza Kolókiu Nasionál hodi responde ba kestaun malnutrisaun no stunting, ne’ebé sai dezafiu boot ba saúde públika no dezenvolvimentu nasaun nian,” dehan Maria Imaculada Guterres ba jornalista sira iha Salaun Paróquia Balide, Kinta (3/9).
Nia hatete katak Fundasaun Alola, liu husi Programa Advokasia ba Igualdade Jéneru no Lideransa Feto, ho apoiu husi GASC, organiza kolókiu ho tema “Importánsia Nutrisaun ba Saúde no Kresimentu ba Dezenvolvimentu Feto no Labarik iha Timor-Leste.”
Nia esplika katak atividade ne’e iha objetivu atu hasa’e konsiénsia públika, hametin kooperasaun entre instituisaun sira no haforsa estratéjia advokasia ne’ebé efetivu hodi redúz taxa malnutrisaun no stunting (raes badak) iha Timor-Leste.
“Kestaun malnutrisaun, stunting no anémia entre feto sira, liuliu feto isin-rua no feto fó-sus, no mós labarik sira, sei nafatin sai dezafiu boot ida ba saúde públika,” nia dehan.
Nia haktuir katak 1.000 loron dahuluk moris nian, husi tempu inan isin-rua (270 loron) to’o labarik ho idade tinan rua (730 loron), rekonese nu’udar períodu krítiku ba dezenvolvimentu kakutak, sistema imunidade no kresimentu fíziku labarik nian.
“Períodu ida-ne’e hetan atensaun boot husi organizasaun saúde mundiál sira, hanesan WHO no UNICEF, inklui Ministériu Saúde Timor-Leste, atu asegura saúde di’ak ba povu, liuliu ba jerasaun foun Timor-Leste. Tanba ne’e, presiza inisiativa no edukasaun kontínua atu hasa’e koñesimentu, konsiénsia no mudansa hahalok iha komunidade kona-ba importánsia konsume ai-han nutritivu,” nia haktuir.
Nia subliña katak nutrisaun di’ak no balansu mak pilar fundamentál ba saúde, kresimentu fíziku, dezenvolvimentu mental no kognitivu.
“Kolókiu ida-ne’e sai fatin ida hodi halibur hanoin no hametin kompromisu husi governu, sosiedade sivíl no komunidade sira, hodi asegura abordajen ne’ebé inkluzivu no sensível ba jéneru,” nia informa.
Maria Imaculada Guterres mós afirma katak, iha tinan ida-ne’e, GASC fó apoiu finanseiru hamutuk ho programa no atividade sira seluk ba Fundasaun Alola, liuliu iha área nutrisaun, ligadu ho feto no labarik no igualdade jéneru, ho montante besik US$50 mil.
“Apoiu ba nutrisaun, ne’ebé liga ho feto no labarik sira, inklui mós igualdade jéneru, no hamutuk US$50 mil ba tinan ida-ne’e. Apoiu ne’e mós envolve Rede Asosiasaun Sosiedade Sivíl iha área nutrisaun,” nia afirma.
Iha parte seluk, Kordenadór Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASC), Joaquim da Costa Freitas, informa katak GASC estabelese parseria ho Fundasaun Alola liu husi programa ida-ne’e hodi hadi’a nutrisaun ba labarik no inan sira.
“Parseria ida-ne’e la’o di’ak, no ami nia prezensa iha ne’e mós hodi halo abertura ba kolókiu ohin loron. Ami haree katak nutrisaun sai faktór importante tebes iha nasaun ida-ne’e, tanba haree husi dadus estatístika katak valór malnutrisaun sei aas. Tanba ne’e, governu estabelese parseria ho sosiedade sivíl atu sira-nia intervensaun bele ajuda komunidade,” dehan Joaquim da Costa Freitas.
Nia dehan katak liu husi parseria ne’e, sira bele fahe informasaun no mós promove asaun prátika iha komunidade, inklui oinsá komunidade bele uza to’os uma hun hodi kuda ai-han nutritivu no oinsá kontinua ho formasaun kona-ba preparasaun ai-han nutritivu.
Nia hatete katak GASC, ne’ebé tutela iha Gabinete Vise-Primeiru Ministru no mós iha Gabinete Primeiru Ministru, kontinua aloka orsamentu kada tinan hodi estabelese parseria ho organizasaun sosiedade sivíl.
“GASC la servisu hamutuk ho Fundasaun Alola de’it. Iha tinan ida-ne’e, ami fó apoiu ba organizasaun hamutuk 197, inklui organizasaun sosiedade sivíl no kongregasaun sira, liuliu liu husi programa sira ne’ebé implementa,” nia dehan.
Kolókiu Nasionál ne’e hetan partisipasaun husi estudante universitáriu sira iha Dili, reprezentante ministériu sira, juventude, grupu ema ho defisiénsia no lider komunidade sira, ho prinsipiu inklusividade GEDSI (Gender Equality, Disability and Social Inclusion).
Reportajen : Tomás dos Santos
Foto : Tomás dos Santos
