Dili, 07 Setembru 2026 (Média Demokrasia) – Timor-Leste sai anfitriaun ba Reuniaun Komité Rejionál Organizasaun Saúde Mundiál (OMS/WHO) ba Rejiaun Sudeste Aziátiku dala-79 (RC79), ho Governu Timor-Leste tau saúde públika nu’udar prioridade prinsipal iha rejiaun Sudeste Aziátiku.
Iha serimónia inaugurál RC79, Ministra Saúde Timor-Leste, delegasaun husi nasaun membru sira, lideransa Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) no parseiru dezenvolvimentu, hamutuk diskute prioridade saúde públika iha rejiaun.
Objetivu prinsipál husi sesaun ida-ne’e mak atu haree fali progresu iha área saúde iha rejiaun, identifika dezafiu sira no determina prioridade no estratéjia ba futuru. Asuntu importante sira inklui tuberkulose (TB), sistema saúde, rekursu umanu ba saúde, asesu ekitativu ba servisu saúde espesializadu, kobertura saúde universál no preparasaun ba emerjénsia.
Iha nia diskursu iha CCD, Segunda-feira, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral, enfatiza katak nasaun sira presiza kontínua hametin kooperasaun rejionál, fahe esperiénsia no rekursu, no aumenta investimentu iha sistema saúde, hodi garante ema hotu bele asesu ba servisu saúde ho kualidade.
Timor-Leste nia partisipasaun iha RC79 importante tebes tanba fó oportunidade ba nasaun ne’e atu aprende husi esperiénsia nasaun sira seluk, fahe esperiénsia nasionál no hametin kooperasaun ho OMS no parseiru rejionál sira.
“Diskusaun kona-ba rekursu umanu ba saúde no eliminasaun TB mós relevante ba esforsu Timor-Leste atu hadi’a sistema saúde nasional. Ponto prinsipál RC79 la’ós de’it enkontru kona-ba problema saúde, maibé mós plataforma ba nasaun sira atu halo kompromisu hamutuk, define prioridade no buka solusaun komún ba dezafiu saúde iha Sudeste Aziátiku,” dehan Élia.
Nia relata tan tanba ne’e, Timor-Leste hatudu nia orgullu no onra boot tanba hetan oportunidade atu sai anfitriaun ba reuniaun importante OMS nian.
“Governu Timor-Leste fó agradese ba Regional Committee no Estadu membru sira tanba fiar no fó oportunidade ba Timor-Leste atu organiza eventu ne’e. Ministra Saúde no Governu Timor-Leste, lideransa Regional Committee, lideransa WHO no ekipa WHO Regional Office servisu hamutuk ho Timor-Leste hodi garante preparasaun reuniaun lao ho di’ak,” nia afirma.
Nia esplika katak Timor-Leste ikus liu tinan 11 mak simu fali oportunidade atu organiza reuniaun hanesan ne’e, depois Timor-Leste organiza reuniaun iha tinan 2015.
Reuniaun ne’e la’ós de’it eventu ofisiál, maibé sai nu’udar forum importante ba fahe koñesimentu, troka esperiénsia no hametin parseria entre nasaun sira iha rejiaun Sudeste Aziátiku.
Organizasaun eventu ne’e iha Timor-Leste mós fó oportunidade ba profisionál saúde jovem sira no instituisaun nasionál atu haree diretamente oinsá kooperasaun multilateral no servisu saúde rejionál hala’o.
Konkista no dezafiu saúde Timor-Leste
Ministra Saúde hatete katak Timor-Leste atinji ona konkista importante iha área saúde, ne’ebé konsidera nu’udar rezultadu husi dedikasaun profisionál saúde sira, mobilizasaun komunidade, apoiu OMS no kontribuisaun parseiru dezenvolvimentu sira.
Maski nune’e, Timor-Leste sei hasoru dezafiu saúde boot sira. Prioridade nasionál inklui eliminasaun tuberkulose (TB), kombate malnutrisaun, protesaun saúde inan no labarik, no prevensaun no kontrolu moras la’ós transmisível, hanesan diabetes, hipertensaun no moras kardiovaskulár.
Ho nune’e, Governu fó atensaun boot ba Integrated Health Programme ka Programa Integradu Saúde (PIS), ne’ebé sai baze ba kompromisu Timor-Leste atu atinji Kobertura Saúde Universál (UHC).
“Programa ne’e integra servisu hanesan prevensaun moras, diagnóstiku, tratamentu no servisu saúde kompletu, hodi lori servisu saúde besik liután ba komunidade, liuliu ba populasaun vulnerável. Prinsípiu importante ida mak labele husik ema ida iha kotuk,” nia dehan.
“Entaun, atu atinji rezultadu saúde di’ak, Timor-Leste presiza hametin kuidadu saúde primária no, iha tempu hanesan, hadi’a servisu hospitalar sekundáriu no espesializadu, ho sistema referál ne’ebé forte no kontinuidade kuidadu saúde iha nível hotu,” nia adianta.
Élia mós afirma katak rekursu umanu ba saúde sai baze prinsipál ba sistema saúde. Profisionál sira inklui médiku, enfermeiru, parteira, tékniku laboratóriu, farmaséutiku, profisionál saúde públika no voluntáriu saúde komunidade.
“Tanba ne’e, investe iha kapasitasaun, ekipamentu no dezenvolvimentu rekursu umanu saúde sai prioridade fundamental atu garante kualidade servisu saúde ba povu. Ida-ne’e mós liga ho agenda estratéjika konferénsia, liuliu diskusaun ministerial kona-ba Human Resources for Health and Equity in Specialized Care,” Élia dehan.
Nia hatete katak Timor-Leste haree forum ne’e nu’udar oportunidade atu aprende estratéjia inovativu husi nasaun seluk, buka parseria institusional, hametin troka téknika, promove mentoring, dezenvolve kapasidade profisionál no hadi’a sistema saúde.
Delegasaun Timor-Leste sei kontribui ba diskusaun kona-ba eliminasaun moras, reziliénsia sistema saúde no utilizasaun teknolojia médika transformativu. Iha eventu paralelu, sei diskute mós kona-ba saúde feto, reziliénsia kuidadu saúde primária, preparasaun ba emerjénsia no ekuidade iha imunizasaun.
Iha biban ne’e, Ministru Saúde no Meius Komunikasaun Sosial Sri Lanka, Nalinda Jayatissa, fó agradese ba Governu no povu Timor-Leste tanba simu responsabilidade atu organiza reuniaun Regional Committee WHO no fó ospitalidade ba delegasaun hotu.
“Agradese mós ba OMS no Regional Office tanba preparasaun di’ak ba eventu ne’e. Timor-Leste konsidera nu’udar nasaun foun liu iha rejiaun, no nia anfitriaun ba Regional Committee fó oportunidade ba nasaun sira seluk atu aprende husi esperiénsia Timor-Leste, haree progresu ne’ebé atinji ona, no kompriende aspirasaun Timor-Leste ba futuru saúde no dezenvolvimentu,” dehan Nalinda Jayatissa.
Nia dehan katak nasaun sira iha Sudeste Aziátiku iha diferensa iha jeografia, populasaun, ekonomia no sistema saúde, maibé sira hasoru mós dezafiu komún, inklui aumentu moras la’ós transmisível.
“Moras infeziosu sira ne’ebé kontinua, moras foun, mudansa klimátika, emerjénsia saúde, falta no presáun ba rekursu umanu saúde, no transformasaun teknolojia ne’ebé lalais, hotu-hotu sai dezafiu ba rejiaun,” nia dehan.
Nia hatete katak objetivu komún nafatin mak atu asegura ema hotu bele hetan servisu saúde ne’ebé presiza, iha tempu ne’ebé presiza, no la ho kustu finanseiru ne’ebé bele halo família sofre.
“Ida-ne’e liga diretamente ho prinsipiu Universal Health Coverage (UHC),” nia hakotu.
Reportajen: Octaviana da Costa
Foto: Octaviana da Costa
