Dili 25 Jullu 2026 (Media Democracia) – Assosiasaun Harii Futuru Naroman ba Timor (AHFNT) realiza Semináriu Nasionál ne’ebé hodi diskute importánsia dezenvolvimentu kapitál umanu ba futuru Timor-Leste. Iha semináriu ne’e, oradór sira fó énfaze ba papél edukasaun, formasaun sivika no kriasaun oportunidade empregu atu prepara rekursu umanu ne’ebé kualifikadu no bele fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasionál.
Diretór Ezekutivu AHFNT, Hermínio Sanhes, hatete katak investimentu iha kapitál umanu nu’udar fator importante ida atu sustenta dezenvolvimentu Timor-Leste. Tuir nia, alén de investimentu iha setor ekonomia, Governu no parseiru sira mós presiza kontinua investe iha edukasaun, saúde no infraestrutura, tanba área hirak ne’e bele fó benefísiu direta ba povu no kontribui ba progresu nasaun.
“Investimentu iha kapitál umanu importante tebes. La’ós de’it iha área ekonomia, maibé mós iha edukasaun, saúde no infraestrutura ne’ebé bele fó benefísiu direta ba povu. Tanba ne’e, ita tenke fó atensaun boot ba kualidade edukasaun. Aleinde edukasaun formal, importante mós atu hametin edukasaun non-formál no atividade ekstra kurikular sira, atu jovem sira kontinua dezenvolve sira-nia koñesimentu no abilidade. Agora daudaun, Timor-Leste presiza prepara rekursu umanu ne’ebé kualifikadu atu bele responde ba nesesidade merkadu traballu no oportunidade empregu ba joven sira,” dehan Hermínio Sanhes ba jornalista sira iha quinta-feira (23/07/2026).
Tuir Madre Guilhermina Marçal, relata ekonomia Timor-Leste atualmente maioria sei kontrola husi investidór no emprezáriu estranjeiru, liuliu husi Xina. Nia considera situasaun ida ne’e nu’udar preokupasaun boot, tanba partisipasaun Timor-oan iha setor ekonomia sei limitadu.
“Roda ekonomia Timor-Leste maioria sei iha liman investidór estranjeiru, liuliu husi Xina. Ita bele haree katak projetu konstrusaun no loja boot-barak maioria kaer husi sira. Fatin estratéjiku sira mós okupadu husi emprezáriu estranjeiru. Ida ne’e sai ha’u nia preokupasaun boot. Bainhira joven Timor-oan la prepara-an no la hader atu kompete, iha futuru ita bele sai de’it espectadór iha ita rasik nia rai. Ha’u preokupa tebes ho futuru Timor-Leste no hakarak atu haree Timor-oan sira sai protagonista iha dezenvolvimentu ekonomia,” dehan Madre Guilhermina Marçal.
Nia mós subliña katak rai Timor-Leste iha potensial boot ba setór agrikultura, tanba bokur no apropriadu atu kuda ai-han no ai-fuan oioin. Maibé, to’o agora potensial ne’e seidauk aproveita ho másimu.
“Ita nia dezafiu boot mak seida’uk investe no utiliza didi’ak rekursu sira ne’ebé ita iha. Timor-Leste bokur no bele produz ai-han no ai-fuan oioin ho rezultadu di’ak. Karik ita investe no dezenvolve setor agrikultura ho seriedade, ita bele hasa’e ekonómia lokál no hamenus dependénsia ba estranjeiru. Maibé agora daudaun, fatin no oportunidade estratéjika barak liu okupadu husi emprezáriu estranjeiru,” esplika nia.
Vice-Ministru Komérsiu no Indústria, Agostu Júnior Trindade, hatete katak prezensa investidór Xina iha Timor-Leste la signifika sira mai atu domina ka kontrola ekonomia nasaun nian. Nia dehan ekonomia Timor-Leste tenke nafatin bazeia ba valor no prinsípiu ukun-an rasik, ho setor privadu nasional sai hanesan motor principal ba dezenvolvimentu ekonomia.
Nia esplika katak importante ba emprezáriu Timoroan kontinua hasa’e sira nia koñesimentu, kapasidade no abilidade atu bele kompete iha merkadu livre. Iha tempu hanesan, Governu mós iha responsabilidade atu fó apoiu no fortalese setor privadu hodi kria ekonomia ida ne’ebé sustentável.
“Prezensa Xina iha Timor-Leste la’ós atu kaer ka domina ita nia ekonomia. Ita tenke hametin ita nia valor no prinsípiu ukun-an rasik. Tanba ne’e, Governu presiza reforsa koñesimentu no abilidade ba setor privadu atu bele kompete di’ak iha merkadu livre,” dehan Agostu Júnior Trindade.
Nia subliña mós katak atualmente Governu fó prioridade boot ba dezenvolvimentu ekonomia azul, tanba Timor-Leste iha potensial rikusoin tasi ne’ebé boot tebes. Maibé, to’o agora rekursu hirak-ne’e seidauk aproveita ho máximu no seidauk jere ho maneira sustentável.
Reportangen: estajiada Joanita/ Fizania
Foto: Joanita
