Eis Padre Martinho Germano da Silva Gusmão, nia -moris no dedikasaun ba servisu pastoral Iha TL

Dili, 24 Agostu 2026 (Media Democracia) – Realisiona ho eis Padre Martinho Germanu da Silva Gusmao nia mate iha loron 22 fulan Agostu 2026, iha Hospoitál Nasionál Guido Valadares mak iha misa rekuem ne’ebé mak halo iha iha Igreja Bekora, Amo selebrante Marçal Dias kondera eis Padre Martinho Germanu da Silva Gusmao iha koñesimentu kle’an kona ba realidade moris sosial iha Timor-Leste.

Iha Omlia Amo selebrante Padre Marçal Dias hatete, Nu’udar kolega di’ak ho eis Padre  Martinho Gusmão sira koñese iha tinan barak nia laran nu’udar simenarista, depois ikus mai iha tinan 1998 sai nu’udar amu lulik, no ikus liu nian hakarak kandidatu nu’udar Prezidente iha tinan 2022.

“Ami sempre hamutuk Martinho Gusmão ami koñese iha siminariu iha Jakarta, ema ida ne’ebé matenek iha koñesimentu kle’an kona ba Filojofia, nu’udar na’in lulik nia iha koñesimentu kle’an kona ba realidade sosiál Timor nian, nune’e mós nia ema ida ne’ebé iha koñesimentu kle’an kona ba realidade igreja nian” dehan  padre Marçal Dias, iha misa rekuem ne’ebe hala’o iha parokia Bekora Domingu (23/08).

Nia dehan, Martinho Gusmao ema ida ne’ebé mak koñese di’ak igreja, nia forsa nia koñese kle’an igreja nia servisu iha dioseze tolu ne’e  nia laran.

“Maibé buat ne’ebe sira ka’er no haree Martinho ninia la la’ok moris, baibain eis na’in lulik ida ema ta’uk, ema hotu ta’uk tanba nia iha koñesimentu kle’an kona ba realidade sosiál Timor nian no mós ba realidade igreja nian. Bainhira sai tiha husi na’in lulik iha koñesimentu di’ak no sempre ko’alia buat barak no sempre ko’alia kontra igreja, mais Martinho ema ida ne’ebe matenek iha sosiedade Timor nian,”Nia dehan.

Nia informa nu’udar na’in lulik nia ko’alia kona ba igreja defende igreja, depois sai tiha husi amu lulik iha li’ur, nia sempre ko’alia soke buat ne’ebe realidade sosial nian, mais firme nafatin hodi defende igreja.

” Tanba ne’e husu ema hotu-hotu banati nian hahalok, maske ohin nia lakon ona husi ita nia leet maibé nia istória sempre hamutuk nafatin hotu ita, kandunan Santu ate loron ida ita sei hasoru malu hanesan kolega di’ak, adeus kolega di’ak Martinho Gusmão. iha buat rua ne’ebe nia haree husi Amu Martinho ninian moris iha ita nia sosiadade  nia sai hanesan iliminador ita nia inspirador husi ninia espiritu sira, husi ninia reflesaun sira   tantu asuntu kultural, tantu asuntu akadémiku, tantu asuntu ekonomia politika oferese pontus balun, neebe atu ajuda sosiadade Timorense atu reflete,” Nia haktuir.

Tanba liafuan no anoin balun satisfas ema barak, maibé hanoin balun provokas  no desafia ema barak. Nia  hanoin mós  ele lori hanesan dezafiu iha nia hanoin sira,  bele pasparte iha ita nia moris.

“Ema balun dezafiu ita  nia fe, ita nia nasionalismu patriotismu bele metin, bele kle’an liu tan iha ita nia  moris  hamutuk  hanesan povu mo sosiadade”,nia haktuir.

Iha fatin hanesan Sumbriña husi Matebian Eis Padre Martinho Germanu da Silva Gusmao Vanesa Gusmao  informa, Martinho Gusmão nu’udar ninia tiun, nia moras tinan tolu ona, nia moras atasaun primeiru iha tinan rua liu ba, familia konsege lori ba Malázia to’o ikus hetan kondisaun ne’ebe di’ak, depois liu tiha tinan ida, nian sente moras fali, entaun familia deside lori fali ba Indonézia hodi halo tratamentu hanesan fiseterapia.

“Depois iha fulan Jullu tinan ida ne’e tan, nia sente tan moras, to’o ikus familia lori ba baixa iha sala emerjénsia HNGV liu loron ida doutór sira transfere nia tama ba sala ICU to’o agora señór Martinho Gusmão hakotu iis iha sala ICU oras tuku lima liu. Durante fulan ida resin baixa iha ICU ospitál nasional. Ami familia sente triste tebes tanba lakon ema ida di’ak iha familia, mais ami nu’udar señór Martinho Gusmão nia subrina, nia haree ami dezde bebé to’o agora ami eskola hotu ona, nia sempre suporta ami liu husi liafuan liu husi finansial no suporta saida de’it ba ami”dehan  Vanesa Gusmao.

Tanba ne’e familia sente triste tebes, tanba tiu ida ne’ebe importante tebes iha familia nia moris ne’ebe sempre halo kompleta iha familia nia moris.

“Maibé atu  konfirma kona ba kauza moras eis Padre Martinho Gusmão nian, nia hatete nia parte seidauk bele ko’alia kona ba moras senor Martinho nian. Tanba tiu  hakotu iis iha ospitál horisehik, familia deside sei hakoi iha Baukau tanba inan aman hakoi iha ne’eba,”Nia dehan.

Biografia

Biografia Eis Padre Martino Gusmão moris iha tinan 1968 husi Francisco Gusmão no Amélia da Silva.Nia frekuenta eskola primária (1974-1983) no eskola pré-sekundária (1983-1985) instituisaun Saleziana iha Baucau.

Tuir fali ho ensinu sekundáriu to’o tinan 1989 iha Semináriu Sancti Dominici iha Hokeng iha illa Indonézia, Flores, no estudu universitáriu iha filozofia iha Malang husi tinan 1991 to’o 1995. Nia kompleta mestradu iha Malang entre tinan 1996 no 1998, no mestradu daruak iha Siénsia Polítika Pogorika iha Universidade Gresia Roma 2002 to’o 2005. Iha loron 26 fulan-Fevereiru tinan 1998, Gusmão hetan ordenasaun nu’udar diákonu iha Katedrál Malang, no iha loron 8 fulan- Setembru, nia hetan admisaun iha presbitériu Dioseze Baucau nian.

Durante tinan dahuluk Timor Lorosa’e nia independénsia, Gusmão hala’o knaar nu’udar prezidente ba Komisaun Justisa no Pás Dioseze Baucau nian. Iha kapasidade ida-ne’e, nia husu atu prosesa violasaun direitus umanus ne’ebé komete durante okupasaun Indonézia. Nia argumenta katak amnistia ida sei hamosu de’it laran-moras no katak la presiza rekonsiliasaun entre ema Indonézia no Timor-oan sira.

Husi tinan 2007 to’o 2013, Gusmão hala’o kna’ar nu’udar Igreja Katólika nia reprezentante iha Komisaun Nasionál Eleitorál (CNE) nu’udar mós portavós komisaun nian. Iha loron ikus kampaña eleisaun prezidensiál tinan 2007 iha Timor-Leste, Gusmão publikamente fó apoiu ba Fernando de Araújo, kandidatu ba Partidu Demokrátiku (Partido Democrático). Iha tinan 2014, bainhira prepara ba selebrasaun bisentenáriu tinan 2015 nian kona-ba to’o estátua Saun António nian, objetu venerasaun lokál nian-Gusmão, iha momentu ne’ebá pároku Manatuto nian, husu ba Ministru Transporte Gastão Sousa veíkulu ida hodi tulun ho preparasaun sira.

Iha 2017, Sousa hetan akuzasaun ba uzu ilísitu ba veíkulu ofisiál ida ba objetivu ida-ne’e; konsekuentemente, iha 2018, Sousa, Gusmão, no sira seluk (hasoru akuzasaun ketak) lori ba julgamentu, absolvisaun. maibé Gusmão hetan Nia deskreve akuzasaun korupsaun hasoru nia hanesan motivasaun polítika. Nia defende katak prosesu tribunál nian viola konkordatu entre nasaun no Vatikanu no nota katak nein Ministériu Públiku ka tribunál la notifika Bispu Baucau nian kona-ba kazu ne’e liuhusi eskrita, hanesan ezije hosi akordu. Liután, Gusmão rekuza atu kumpre juis nia ezijénsia katak nia labele hatais amlulik nian iha tribunál. Iha loron 29 fulan-Janeiru tinan 2020, Gusmão fó-sai ninia desizaun atu renunsia ba amlulik, movimentu ida ne’ebé ikusmai no ofisialmente konfirma iha loron 20 fulan-Janeiru tinan 2021.

Iha loron 30 fulan-agostu, Bispu Basílio do Nascimento suspende nia husi knaar igreja nian hotu, hodi loke dalan ba Gusmão atu fó- sai iha loron 1 fulan-Setembru katak nia iha intensaun atu kandidata-an nu’udar kandidatu iha eleisaun prezidensiál Timor-Leste 2022 nian. Papa Francisco liberta formalmente nia husi estadu klerikal iha loron 27 fulan-novembru tinan 2021. Gusmão hetan eliminasaun iha primeira volta eleisaun nian, hetan deit votu 8.598 (1.3%). Gusmão hanorin iha Institutu Filozofia no Teolojia iha Dili. Nia mós mosu iha emisora edukasionál TVE/TL.

Aleinde ne’e, nia hakerek ona livru oioin. Ninia biografia kombatente independensia Nicolau Lobato aprezenta iha tinan 2018 iha eventu ne’ebé hala’o iha Palasiu Prezidensial. (Histora Foti Husi Internet)

Reportajen: Nelson Ferreira

Photo: Nelson Ferreira

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *