Dili 02 Juñu 2026 (Media Democracia)- Relasiona ho loron mundiál la fuma tabaku ne’ebé mak kada tinan monu iha loron 31 fulan Maio mai Organizasaun Saúde Mudiál iha Timor-Leste konsidera vendedor sira kauze 20% mak faan tabaku besik iha areadores eskola iha Timor-Leste.
Reprezentante Organizasaun Saúde Mudiál Arvind Mathur hatete, iha Timor-Leste, estudante ida husi lima mak uza ona tabak, besik 20% husi eskola sira mak iha vendedor tabaku iha areadores eskola nian.
“Dadus hirak ne’e mai husi levantamentu nasionál iha eskola sira, dadus ne’e hatudu katak produtu tabaku sira besik loos ho labarik no joven sira, no tanba ne’e mak tema Loron Mundiál La Fuma Tabaku 2026, “Hatudu Lolós Influénsia”, ko’alia diretamente ba ita-nia nasaun,” dehan Reprezentante Organizasaun Saúde Mudiál Arvind Mathur (1/06/26)
Nia dehan Loron Mundial La Fuma Tabaku selebra kada tinan iha loron 31 Maiu, iha loron hanorin katak produtu tabaku no nikotina dala barak halo atu haree atrativu.
“Loron ne’e hanorin mai ita katak produtu tabaku no nikotina dala barak halo atu haree atrativu, modernu no la perigózu, liu-liu ba joven sira. Iha Timor-Leste, problema ida ne’e urjente tebes, liu-liu iha área eskola sira,“nia dehan.
Nia esplika iha deskobrimentu sira foin lalais ne’e husi Say No to 5S endline, haree mudansa sira ne’ebé akontese desde programa ne’e hahú. Programa ne’e fila fali ba eskola sira iha Timor tomak hodi haree saida maka muda ona dezde projetu ne’e hahú.
“Estudante sira ne’ebé uza tabaku ka fuma menus ona maibé tuun uitoan de’it. Iha tempu hanesan, manorin sira ne’ebé hetan estudante fuma iha eskola sa’e husi 2.5% ba to’o besik 22%. Bainhira estudante sira rasik admite katak sira uza tabaku, no bainhira manorin sira hetan beibeik sira fuma iha areadores eskola nian, ita bele dehan katak buat ne’ebé ita haree agora ne’e parte ki’ik de’it husi problema ida ne’ebé boot liu,” nia esplika.
Rezultadu hirak ne’e hatudu realidade importante ida. Uzu tabaku sei komún no konsidera normal iha Timor-Leste. Situasaun ida ne’e mos afeta joven sira. Perkiza nasional ikus hatudu katak 60% husi ema boot iha Timor-Leste mak uza tabaku.
“Taxa ne’e aas liu ba mane sira (77.5%) duke iha feto sira (45%). Tabaku prejudika tebes mai ita-nia saúde. Bele oho to’o metade husi ema sira ne’ebé uza tabaku no sira ne’ebé la para uza. Iha Timor-Leste, preokupasaun boot liu mak fa’an sigaru ida-idak. Labarik ka joven ida karik la iha osan atu sosa sigaru tomak, maibé bele sosa sigaru lolon ida de’it. Ida ne’e halo tabaku fasil liu atu asesu no bele halo dependénsia ba nikotina iha idade joven. Tanba ne’e mak fa’an sigaru rahun/sigaru lolon ida besik eskola sai preokupasaun boot ida,” nia haktuir.
Timor-Leste iha ona lei forte sira atu kontrola tabaku. Desde sai membru ba WHO Framework Convention on Tobacco Control (WHO FCTC) iha tinan 2004, Timor implementa ona avizu saúde ho imajen iha pakote tabaku, restrisaun ba fuma iha fatin públiku sira, no bandu ba fa’an sigaru lolon ida-ida. Medida sira ne’e fó baze forte ba nasaun atu proteje nia povu, liuliu labarik sira.
Reportajen : Juliana
Foto : Leozalia
