Dili, 25 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezarial (IADE), Lansa Kompetisaun planu Negosiu Inovativu ba tinan 2025 ho tema “Inovasaun Mak Dalan ba Susesu” ne’ebé foka ba joventude Timor-oan hotu.
Diretór Ezekutivu Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál Filomeno Marcelino hateten, Atividade lansamentu kompetisaun planu negosiu inovativu ne’e realiza hodi foka ba programa ne’ebé envolve juventude sira hakarak sai emprezáriu.
“Programa ne’e foka ba ita-nia joven Timor-oan feto no mane ne’ebé iha hanoin hakarak atu sai emprezariu nomos iha boa vontade hakarak fahe no dezenvolve sira nia-aan no sai emprezariu, liuhusi kria hanoin idea inovativu bele halai ba setor Industria Agrikultura, Peskas no Turismu no seluk tan, para sira bele dezenvolve sai emprezariu.” Dehan Duretór Ezekutivu IADE ba jornalista sira iha CCD tersa ne’e
Nia esplika, liuhusi kompetisaun ideia inovativu ne’e joven sira hetan benefísiu no koñesimentu liga ho vida emprezariál nian.
“Atraves semináriu nasional IADE fasilita ba sira inklui formasaun emprezarial ba sira iha faze darua, primeiru identifika sira idea negosiu hotu, kontinua ba iha formasaun kapasitasaun emprezarial liga ba planu ideia inovasaun, nune’e idea inovasaun halo ona depois aprezentasaun planu ba juri iha kada Munisipiu.” Nia Esplika
Diretór ne’e informa, Aleinde ne’e nivel nasionál mós sei halo preparasaun ba sira ne’ebé hetan The best husi partisipante hotu ne’ebé rejistu.
“Nune’e iha nivel nasional sei halo preparasaun ba sira hetan the best, liuhusi totál partisipantes ne’ebé rejistu sira sei iha Dili aprezenta ba Juri nivel nasional, ikus mai determina se mak sai vensedór manan na’in ba kompeitisaun ne’e.” Nia informa
Depois manan na’in primeiru, IADE sei apoiu kapital atu hahú sira-nia negósiu ne’ebé inovasaun ne’e segundu akompaña, fasilita no fó apoiu tékniku asisténsia ba sira durante tinan rua, para sira bele la’o di’ak liu.
Nia salienta katak Durante ne’e IADE akompaña prosesu sira kuaze fulan 7 to’o remata hodi haree sé mak sai manán na’in.
“Kompetisaun ne’ebé halo ne’e nivel nasional hatudu katak Munisipiu hotu-hotu komesa ohin ba oin, loke ona ba teritóriu tomak, bele dehan 11 Munisipiu inklui Dili, ita rejista ba sira durante fulan ida depois halo prosesu tuir mai.”Nia salienta
Diretór Ezekutivu IADE relata, Total apoiu orsamentu ba manan nain por volta $25 mil ital husi osan $25 ital fahe ba sub tema.
Iha biban ne’e, liuhusi Diskurusu Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonomia no Ministru Turismu Ambiente Francisco Kalbuadi Lay hateten, IX governu konstituisionál nia komprimísiu ba iha seitór privadu sira forte tebes.
“Agora liuhusi komprimisiu governu nian atu promove edukasaun no emprezariál nu’udar matéria ba xave diversifikazaun ekonómika nomos kresimentu sustentavel iha Timor-Leste.” Dehan nia iha CCD Tersa ne’e
Nia subliña papél ida ne’ebé jere ninia apoiu ba iha emprezáriu nasionál sira liuliu iha promosaun profisionalizmu katak, sustentabilidade no kooperasaun liuhusi sentru dezenvolvimentu iha Munisipiu hotu-hotu.
“Ha’u rona diretor ezekutivu hato’o katak maisoumenus ita-boot sira halibur hamutuk 400 depois de saring to’o hetan ema di’ak na’in 10 iha kompetisaun, tanba ne’e diretór ezekutivu nia la’os mai para fó deit anin fresku maibé liuhusi MKAE sei promete netik kréditu ruma ba ema nain 10 ne’ebé manan kompetisaun refere, liuhusi mikro ekonómia para depois aumenta sira-nia negosiu ne’e la’o ho di’ak, nune’e emprezáriu kiik iha Munisípiu sira mós bele.” Nia Subliña
Enkuantu kompetetór 400 iha ne’e presiza halibur hamutuk hodi haree ida ne’ebé merese duni hetan apoiu.
“Husu atu haree didi’ak Emrpezáriu ne’ebé presiza atu tau-matan no ida ne’ebé merese hetan apoiu. Ita apoiu liuhusi mikro ekonómia, enkuantu emprezáriu iha Munisipiu sira ita bele ajuda neneik bele sai negosiante boot.” Nia hatutan
Tanba ne’e Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonomia nia Komprimisiu mak buka dalan oinsá atu apoiu emprezáriu sira hotu hodi ba oin.
“Importante ida mak lista ba kresimentu, inovasaun mak dalan ba hetan susesu refleta atu hetan solusaun kreativu ba dezafius negosiu modernu ninian, Divizaun governu nian mak aliña ba kompetisaun programa ekonómiku prioridade sira hanesan ba setór Agrikultura Komersiu Industria Turizmu.” Nia dehan
Antes hakotu nia diskursu, MKAE husu IADE atu Kria emprezáriu barak liután iha futuru, liuliu emprezariu ki’ik sira atu nune’e aban-bainrua bele iha emprezáriu boot hodi bele kompete.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
