Dili, 18 Novembru 2024 (Média Democracia) – Luis António Salsinha Ay-ramu No Armanda Arranhado nia horik fatin ho naran Abrigu Kay Rala Xanana Gusmão, Administrativamente lokaliza iha Nunutali Suku Homboe, Postu-Administrativu Ermera, Munisípiu Ermera ne’ebé iha tinan 1991 sai hanesan subar fatin ba Atuál Primeiru Ministru hodi halo servisu Guerrilleiru.
Nune’e tempu too ona Ay-ramu hakerek família nia istória da luta hamutuk ho Xefe Governu ba livru ida ho naran Família sai Mahon ba Guerrileiro iha Luta, ne’ebé iha avaliasaun dadus ne’e hetan mós ajuda husi oan sira hodi produz livru refere.
Autór ba livru familia Sai Mahon ba Guerrilleiro iha Luta Luís António Salsinha (Ay-Ramu) hateten, livru ne’e hakerek hanesan atu konta de’it istória badak kona-ba luta iha tempu ne’ebá, maibé iha livru refere hakerek espesiál ba nia família.
“Konta istória familia nian, tanba iha amigo barak maibé ami la hakerek hotu, ami sita deit iha ne’ebá, katak firasaun ho ida ne’e maibé ami la konta sira nia servisu ne’ebé durante klandestina.” Dehan nia ba Jornalista sira iha Xanana readingroom, Sabadu (16/11).
Nia dehan inisiativu husi hakerek livru ne’e oinsá atu konta oi-tuan kona-ba akontesimentu sira ne’ebé durante ne’e iha.
“Akontesimentu sira ne’ebé, balun husik hela no balun lakon nia oan sira, no buka tuir fali hodi junta fila-fali no haree tuir data sira ne’ebé akontese hodi tau nia titulo ne’e ” Familia Sai Mahon bA Guerrilleiro Sira Iha Luta.” Nia dehan
Kona-ba dezafiu, nia dehan dezafiu ne’e barak tanba ema hanesan ho idade 72, ho difikuldade oi-oin maibé oan sira sempre ajuda.
“Ha’u 72 anos, ne’ebé ha’u iha difikuldades oin-oin, maibé oan sira sempre ajuda ida ne’e, ida ne’eba, entaun ha’u relembra fila-fali tanba sira sempre besik, mai husu saida maka presiza, ida ne’e maka konsege halo apontamento sira ne’e to’o sai Livru ida.” Nia dehan
Nia informa familia Sai Mahon ba Guerrilleiro tanba guerrilleiro ne’e mai husi familia ne’ebé hetan inspirasaun no apoiu koñesimentu tanba ne’e monta Família.
“Husi familia, atu hetan inspirasaun, hetan apoiu, hetan koñesimentu husi familia tanba ne’e hanesan sempre iha fatin-fatin guerrilleiro, sira ne’ebé buka familia, nune’e bele hetan esperiénsia, tanba ne’e maka tau historia nia titulu ne’e Familia Sai Mahon ba Guerrilleiro.” Nia informa.
Nia afirma hahú hakerek iha tinan 2010 komesa iha hanoin balun atu buka buat ruma, no labarik sira.
“Família Balun no labarik sira mós dehan apa buat sira uluk, apa sira halo ne’e, entaun komesa hanoin atu tau iha fatin ruma, tanba ne’e mak halo apontamentu, nune’e ha’u servisu iha igreja no iha data bazeia ba data liturziku koñesimentu liturziku.” Nia afirma.
Nia hatutan hanesan natál ka paskoa, entaun foti data sira hanesan ne’e, maka hodi ke’e fali akontesimentu pasadu sira, no iha ida rua dalaruma la justu no ida akontesimentu nafatin iha
Xanana Gusmão durante iha ne’ebá nia mós ajuda tunu ostia to ikus nia dehan bainhira mak bele komunga buat ida ne’e, maibé iha tan besi balun ne’ebé konserva sei tau lideransa ba resitensia nian.
“Sasan sira ne’ebé lori mai ne’e, sira bele foti iha armari no labele foti kuandu foti nia rahun no nia dokumentus barak mak ami tau iha odamatan, tanba tripelet iha tinan 1999, depois de referendu ema ba tama uma fera odamatan hasai sasan sira, hanesan, fotografia, eskrita sira monu sai husi tripelet, ne’e maka ami la konsege salva maibé fotografia balun fó apoiu ba ami nia istoria ida ne’e. Livru nia pagina to’o atus ida resin.” Nia relata.
Iha fatin ne’e Reprezenta Presidente Repúblika Casa Sivil Jesuina Maria Gomes hateten, hakarak hahú hodi hato’o prezensa ida-ne’e ba autór sira husi livru “Familia Sai Mahon ba Gerileiru iha Luta, husi fronteira Clandestina Timor nian, ne’ebé karakteriza Funu Nasional Libertasaun, durante tinan ruanulu resin haat okupasaun Indonesia nian.
“Livru ida-ne’ebé hatudu papél fundamentál husi memória iha sensasaun faktus, fó evidénsia kona-ba jenerosidade, liberdade, denialidade no dedikasaun husi sidadaun Timor-oan barak, voluntáriu sira, sivíl sira, membru komunidade, advogadu no relijiozu sira, ne’ebé anónimu fó sira-nia apoiu ne’ebé la iha bareira ba Fronteira.” Nia dehan Presidente Repúblika
Nia dehan Armadu sai baperigu sira-nia moris no sira-nia família. Resistensia ida ne’e sai nesesidade oi-oin no adaptadu, inklui transporte, resepsaun, apoiu no ai-moruk sira ne’ebé fornese ba funu-na’in sira, hodi ko’alia liu kona-ba uma mahon klandestina ne’ebé lokaliza iha uma família Nutuali.
“Durante tinan barak fó protesaun ba Komandante Xefe Forsa Armada Libertasaun Timor-Leste (FALENTIL), Sr. Jose Alexandre Kay Rala Xanana,Gusmao.” Hatutan nia
Nia afirma Inisiativa esporadiku sira ne’ebé moris no habelar iha Timor-Leste nia laran bainhira hasoru impoténsia invazaun nian, ho natureza viólasaun kontínua ba direitu no liberdade fundamentál sira, komete la’ós de’it iha Karta Nasoins Unidas nian, maibé mós iha deklarasaun, Direitus Umanus Universal.
“Lider ida-ne’ebé, iha livru ida-ne’e kona-ba prémiu ne’e nia laran, hanoin hetan papél husi Padre Saudosu Mário dó Carmo Lemos Belo no husi Katekista sira ne’ebé tuir nia iha Frente klandestina, hanesan ezemplu loos ida kona-ba defeza dignidade ema nian no justisa tuir doutóriana Sosiál Igreja Katólika nian.” Nia afirma
Ponte dame nian ida, husi feto no mane sira ne’ebé iha forsa atu tau fiar, no fiar ba Maromak nia justisa, ne’ebé tuir matadalan husi Amo Mário Belo, nian no iha koordenasaun ho ukun-fuan husi FALENTIL, ne’ebé iha kbi’it boot, halakon tiha ona obstákulu legál, lojístiku no operasionál sira ne’ebé invasivu impoin, hodi fasilita kondisaun sira ne’ebé presiza atu konsolida vitória ba kauza independénsia nasaun nian, ne’ebé fiar metin tebes.
“Iha hotél ida-ne’ebé di’ak tebes ba ha’u, iha hotél atus ba atus, hodi promove mobilizasaun rekursu sira no iha foinsa’e sira, ne’ebé fó dalan ba estabelesimentu uma mahon ida-ne’e hanaran, Xanana Gusmao, to’o ikus bolu Abrigo Kay Rala Xanana, iha Timor-Leste no sosiedade ta’uk iha direitu atu hatene faktus kona-ba klandestina iha períodu istória nasionál ida-ne’ebé boot.” Nia haktuir
Ida ne’e direitu koletivu ida, ne’ebé parte ida husi direitu umano mak Justisa no liberdade, bele fó inspirasaun ba jerasaun foun sira kona-ba importánsia família nian.
“Kosellu baze ita nia sosiedade nian, hanesan preve iha Artigu 39 Konstituisaun RDTL nian, maibé mós nu’udar sélula ne’ebé garante ninia partisipasaun, kondisaun sira ne’ebé presiza atu mantein ninia soberania, seguransa no independénsia nasionál.” Nia hatutan
Obrigadu barak ba sira hotu ne’ebé kontribui ona ba konkretizasaun peskiza ida-ne’e, arkivu, kolesaun filme no mensajen sira, ne’ebé bazeia ona ba servisu ne’e no dokumentasaun husi Abrigo Xana Gusmao Nutuali-Horta, ne’ebé apresia papél membru hotu-hotu, eróis loloos husi ita-nia rezisténsia sosiál no frente klandestina.
Entretantu iha lansamentu livro Família Sai Mahon ba Guerrilleiro iha luta refere partisipa husi Ex Ministériu Edukasaun Armido Maia, Membru Parlamentu Nasionál, Reprezenta Presidente Repúblika, Diretór Muzeum Rezisténsia Timor-Leste, Reprezentante Autoridade Munisípiu Ermera, Reprezentante Família Maktoba Pe. Mário Belo nomos Família no oan sira hotu.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania

