DILI, 16 Jullu 2026 (Media Democracia) -Centro Nacional Chega (CNC) serbisu hamutuk ho korea internacional cooreralion agency (KOICA) no United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) hodi halo deiletasaun arquivu historiku iha CNC.
Tuir Diretora KOICA Youn Hwa Kang hatete, kooperasaun ida ne’e atu transforma memoria husi arquivo no sai hanesan materia aprendizagem ba estudante sira.
“Objetivu husi kooperasaun ida ne’e hola parte iha progetu serbisu hamutuk KOICA no UNESCO ba iha Centro Chega kona-ba atu promove arquivu historia iha centro chega ne’e bele transforma materia aprendizajem ba estudante jerasaun tuir mai no juventude, nune’e bele hatene istória Timor nian mos bele kontribui ba rai laran.” Dehan Diretora KOICA, Youn Hwa Kang, (15/07/2026)
Nia afirma centro ida ne’e bele tranforma memoria liu husi arquivu historia sira nee bele tranforma liu husi materiais aprendizagem ba estudante sira nunene bele transmite arkivu ba historia gerasaun tuir mai.
Iha sori seluk Diretor Executivu, Centro Nacional Chega I.P Hugo Maria Fernades hatutan konferénsia ida ne’e parte ida de’it no halo tinan 5 ona hahú 2021 too mai agora kona-ba oinsá mak apoia husi UNESCO ba Centro Chega hodi vitaliza istoria sira.
“Kada tinan tinan sempre halo konferénsia Internasional hanesan ne’e, ida ne’e ba dalauluk ita halo iha Timor, uluk ita realiza iha Korea do Sul, Jakarta maibé tinan ida ne’e tamba projetu atu remata ona mak diside iha ne’e, foku ho tema ligadu husi komisaun lia los no rekonsilasaun sira onsa mak memoria historia lia los bele uja nu’udar fonte ida ba hari dame.” Nia hatete.
Nia sublina katak iha konferénsia internasional ida ne’e konvinda oradór sira mai husi pais ne’ebé uluk iha mos komisaun lia los rekonsilasaun hanesan Korea do Sul, Indonesia iha mos pais Solo Muhalian Australia, Canadá bele konvida matenek na’in sira mai fahe esperénsia oinsá renkonsilasaun lia los.
Tuir II Vise-Primeriu Ministru, Mariano Assani Sabino, Vice Ministro Coordenador dos Assuntos Sociais, Ministro do Desenvolvemento Rural e Habitação Comunitaria hatuir konferénsia internasional ne’ebé organiza husi UNESCO no CNC fó oputunidade importante ba Timor oan sira hotu atu reflete ba tempu pasadu.
“Konferénsia ida ne’e fó oputunidade importante atu reflete kona- ba esperénsia Timor-Leste durante ne’e, liu dekada II, katak rekonsilasaun lolos labele hari’i sem komprimisiu metin ba lia los memoria no justisia sosial hanesan ita hotu hatene, depois ita ukun a’an ita iha prosesu konstrusaun 4 importante hanesan konstrusaun paz, husi konstrusaun paz ne mak fo importánsia ba rekonsilasaun kontrusaun estadu ne’ebé ita hatur iha konstituisaun, konstrusaun nasaun, husi konstrusaun karakter ne’ebé maka kontinua la’o nafatin terus susar to luta naruk bele transforma sai fali valor ba formasaun karakter gerasaun tuir mai. nia hakotu
Nia subliña katak antigu komarka balide fatin ida ne’ebé iha tempu uluk sai simbulu husi reflesaun sistemátika nakukun no sofrementu maibé liu husi serbisu visionariu centro nascional chega fatin ida ne’e trnsforma ona centro arkivu nasional ne’ebé rai no preserva sasin sira husi komisaun rekolamentu verdade no rekonsilasaun.
Repotagem : Lourenço / Joanita Estagiariu
Foto : Joanita
