FOKUPER Serbisu Hamutuk Ho SEI Hodi Realiza Diskusaun Meza Redonda Nasional Iha Salaun Delta Nova

Dili, 28 Jullo 2026 (Media Democracia)– Fórum komunikasaun ba feto Timor Leste  (FOKUPER) halo koperasaun ho Sekrataria Estadu ba igualidade (SEI) hala’o diskusaun Meza Redonda Nasional ho tema “Reflete progesu fortaleste kompromisu jeneru liuhusi alokasaun orsamentu sensivel ba jeneru iha OGE 2027 hodi kompri politika ba impaktu duravel” iha salaun Delta nova iha loron segunda feira semana ne’e.

Tuir Directóra ezekutiva Fórum komunikasaun ba feto Timor Leste (FOKUPERS), Domingas Anfonso Amaral hatete diskusaun mesa redonda ne’e akontese tamba   serbisu parsial ne’ebé forte hamutuk ho SEI ne’ebé rekonese sai hanesan papél makinaria estadu atu acelera igualidade jeneru halo prevensaun no responde hodi la’o hamutuk ho sira oinsa maka organizasaun sivil sira foti sai hanesan papel estratejiku hodi suporta ba iha planu asaun nasional violensia ba bazeia generu ida ne’e

“Ohin ita hare katak iha tomada ida ne’e ema prinsipal sira ne’ebé marka presenja liuliu husi MSSI hanesan implementadór liuliu ba pilar serbisu no iha Presidenti komisaun F ne’ebé dala barak foti desizaun iha parlamentu liuliu hare ba alokasaun orsamentu ligadu ho tema ne’ebé iha nune’e atu reforsa alokasaun orsamentu sensivu ba jeneru liña iha orsamentu jeral do estadu tinan 2027 nian ida ne’e mak objetivu principal ida atu bele fo espasu. Ita haree katak progresu dezafiu barreira sai fatin lakuna ida, Momentu ohin sai kritiku mós atu lori fila fali komprimisu ne’ebé iha ona, liuliu hanesan governu ema foti desijaun importante iha ne’e sira bele fortalese fila fali no haforsa komprimisu sira ne’ebé maka promulga tiha ona”. Dehan Domingas Anfonso Amaral Directóra Ezekutiva FOKUPERS iha salaun Delta nova sengunda 27/07/2026.

Nia hatutan tinan ida ne’e aloka orsamentu 2027 ba uma mahon minimo liu kuaze pursentu 30% mak propoin liuliu ba nesesidade sira

“Hare ba dezafiu ne’ebé mak ita hasoru iha tinan ida ne’e orsamentu klaru iha redusaun kuaze ita dehan 30% ne’ebe orsamentu aloka ba iha uma mahon entaun ita nia proposta analiza ba orsamentu sira no haree ba necesidade loloos ne’ebé mak iha. Ohin ita propoin ba governu liuhusi MSSI atu bele aloka orsamentu minimu 1.5 to 2 milões kada tinan, ita hanoin dehan katak ho orsamentu ida ne’ebé maka ho 1.5 to milaun kada tinan ida ne’e bele fornese duni servisu asistensia ne’ebé intregravel olistiku hahan sira iha uma mahon.  Directóra ne’e akresenta

Entertantu Diretór Jerál protesaun Sosiál (MSSI) Floréncio P. D. Gonzaga fo agradese ba komisaun organizadora liuliu ba meza redonda FOKUPERS tamba bele kombinda ona MSSI no parte relevante sira bele partilha ona informasaun balun liuliu funsionamentu iha uma mahon no presiza hadi’a liuliu rekursu sira seluk

“Agradese ba komisaun organizadora liuliu ba meza redonda FOKUPERS tamba bele konvida ona ami no parte relevante sira bele partilla ona informasaun tamba ne’e parte ami husi MSSI ami nota katak iha informasaun balun ne’ebé di’ak tamba sira konsege nota prosesu no buat ne’ebé ita atinji maibé nafatin releta ba obstaklu balun ne’ebé ita iha liuliu ligadu ho oinsa atu reforsa funsionamentu uma mahon atu bele fasilita di’ak liutan vitima ba violensia jeneru sira maibé ami mós hatete katak situasaun balun ita atu la’o ho di’ak liu tan, maibé ita hasoru difikuldade balun liuliu ligadu ho prioridade sira ne’ebé ita iha entaun dehan katak apoiu ba vitima atraves ba uma mahon sai prioridade liu maibe rekursu ne’ebé atu reaforça ita ne’e limitadu ita mós tenke organiza ida ne’e tuir  kapasidade ne’ebé ita iha”. Diretór Gerál protesaun Sosiál MSSI Floréncio P. D. Gonzaga

Nia hatutan MSSI nafatin kontinua fo apoiu maske ho orsamentu ki’ik maibé sira mós halo parseiru akordu koperasaun balun ho parte balun hodi ajuda ida rua hodi haree ba iha prioriedade ba uma mahon maske la boot maibé nafatin reforsa nune’e sira bele tau matan liuhusi dalan seluk

“Ita kontinua apoiu nafatin husi 38 situasaun  solidariedade social sira ne’ebé focus ba uma mahon iha walu tinan ida ne’e ita kontinua apoiu maske ho osamentu ne’ebé la boot maibé ita nafatin  haforca nune’e sira bele tau matan ba uma mahon sira agora apoiu alternativu seluk ita nafatin buka dalan situasaun sira ne’e apoiu ne’e ita fo neen la ita kopera hamutuk hare’e ba  apoiu sira seluk hanesan umanitaria ou bele haforsa funsionamentu uma mahon iha sorin seluk mós ita serbisu hamutuk ho parseiru balun ne’ebé ita iha akordu koperasaun sira fornese apoiu ba uma mahon balun la’os hotu-hotu ida rua balun ne’ebé hetan tulun  iha parte sira seluk”.nia hatutan

Nafatin iha atendementu liu husi programa sira liuliu MSSI no konsidera komunidade sira ne’e moris no monu husi risku vunerabilidade no tenke apoiu nafatin no kontinua apoiu no konsege fasilita imediatu balun ba maluk sira iha situasaun balun vuneravel.

Reportagem: Estagiadus Lourenço no Santina

Foto: Estajiada Santina

 

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *