Plan International Halo Vizita ba Media Democracia Atu Hare Servisu Editorial no Papel Media iha Advokasia Sosial

Díli 21 Jullu 2026 (Media Democracia)- Plan International Timor-Leste, halo vizita ba Media Democracia, iha Comoro, Timor Logde, Díli atu hatene di’ak liu kona-ba lalaok no servisu editorial media ne’e nia, no mós diskute kona-ba kontribuisaun Media Democracia iha implementasaun atividade Plan International, liuliu iha área advokasia, liberdade espresaun no fó espasu ba jovem foin sae sira.

Plan International Timor-Leste, hamutuk ho FONTIL no KALCUS, kontinua implementa programa inkluzaun no liberdade espresaun liuhusi estudu kazu ida ne’ebé envolve organizasaun sosiedade sivil no media sira iha Timor-Leste.

Tuir Koordenadór Projeitu CSO Strengthening Livania Gomes hateten katak estudu kazu ne’e hanesan kontinuidade husi programa sira ne’ebé durante ne’e implementa ona hamutuk ho membru FONTIL. Husi organizasaun sosiedade sivil 36 ne’ebé envolve iha programa, maioria mak organizasaun membru FONTIL.

Durante implementasaun projetu, jornalista hamutuk nain 172 partisipa ona iha atividade sira. Agora dadaun, organizasaun alvu ba programa ne’e hamutuk 10, inklui Media Democracia, ne’ebé durante ne’e servisu hamutuk ho Plan International iha kobertura atividade inkluzaun no kampaña sira.Tuir projetu ida ne’e, ami hakarak kontinua haforsa kapasidade jornalista sira atu bele halo kobertura notísia ho profesionalizmu no kontinua promove liberdade espresaun. Ida ne’e hanesan komitmentu ne’ebé Plan International lori husi projetu anterior no kontinua implementa to’o agora,” Dehan Koordenadór Projeitu CSO Strengthening Livania Gomes, iha Edifisiu Media Deocracia, Comoro, Timor Logde, (21/07/26)

Nia hatutan Estudu kazu ne’e hala’o hamutuk ho Plan International, FONTIL no KALCUS, ho objetivu atu hatene di’ak liu sosiedade sivil no media sira nia pozisaun kona-ba liberdade espresaun no resposta ba asuntu sosiál sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

Atividade rekolla dadus ne’e realiza iha Munisípiu haat, mak Atauro, Ermera, Ainaro no Viqueque. Partisipante sira la’ós deit jornalista nivel nasionál, maibé inklui mós jornalista nivel munisipál no rádio komunidade sira ne’ebé durante ne’e servisu hamutuk ho projetu”.nia afirma

Koordenadór Projeitu CSO Strengthening esplika tan katak ekipa estudu kazu hahú ona tama ba semana daruak. Iha semana dahuluk, ekipa halo entrevista intensivu ho organizasaun sosiedade sivil, inklui reprezentante ema ho defisiénsia, atu hatene sira nia pozisaun iha komunidade.

Nia hatutan katak ekipa mós kontinua halo aproximasaun ho media ida-idak, inklui Media Democracia ho nia estrutura tomak, atu rona sira nia hare no esperiénsia kona-ba liberdade espresaun no papel media iha fortalese demokrasia.

Bainhira estudu kazu ne’e remata, rezultadu sira sei fahe fila ba media no parseiru sira ne’ebé partisipa ona, atu sai referénsia ba politika no programa sira atu hametin liberdade espresaun, papel sosiedade sivil no dezenvolvimentu media iha Timor-Leste.

Iha Parte seluk tuir Diretora Media Democracia, Teresa V,F,Guteres  hato’o nia agradese ba Plan International Timor-Leste, no ekipa ne’ebé halo  vizita ofisial mai Media Democracia.

“Vizita ida ne’e importante atu hatene di’ak liu kona-ba lalaok no dezenvolvimentu Media Democracia durante ne’e, inklui papel media nian no oinsa hato’o informasaun ba públiku no promove liberdade espresaun”. Dehan Diretora

Nia mos hateten katak Media Democracia prontu atu kontinua serbisu hamutuk ho parseiru sira, inklui Plan International, hodi hametin kapasidade jornalista sira no aumenta kobertura notísia kona-ba direitus umanus, inkluzaun, no asuntu sosiál sira ne’ebé importante ba komunidade.

Reportajen : Ekipa MD

Foto : MD

 

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *