Projetu Lei Foun Kona-ba Difamasaun no Injúria Hetan Reasaun Husi CI

Dili 12 Juñu 2026 (Media Democracia)- Konsellu Imprensa (CI), realiza Konferénsia Imprensa hodi haree proposta ida-ne’e nu’udar retroses sériu ida ba prosesu konsolidasaun demokrátika ne’ebé povu Timor-Leste luta naruk atu alkansa. Durante tempu kolonial no okupasaun, povu Timor-Leste lakon liberdade fundamental sira, inklui liberdade espresaun no Liberdade imprensa. Iha períodu ne’ebá, ameasa ba liberdade ne’e halo liuhosi armas, violénsia no intimidasuan.

Tuir Prezidente Interinu Konsellu Imprensa, Suzana Cardoso, hateten KI nia haree proposta ne’e nu’udar retrosesu sériu ida ba prosesu konsolidasaun demokrátika ne’ebé povu Timor-Leste luta naruk atu alkansa.

Tanba durante tempu koloniál no okupasaun, povu Timor-Leste lakon liberdade fundamentál sira inklui liberdade espresaun no liberdade imprensa. Maibé, agora ita limita ona liberdade rua ne’e,” katak nia liu husi komferensia imprensa, iha salaun enkontru KI, kintal boot, kinta (11/06).

Tuir nia, luta independénsia Timor-Leste la mai de’it tanba luta armada no diplomasia, maibe kontribuisaun boot husi jornalista nasionál no internasionál ne’ebe fo sai realidade direitus umanus iha Timor-Leste. Dadaun, nia dehan Timor-Leste kontinua hetan rekoñesimentu internasionál nu’udar nasaun ne’ebe garante liverdade imprensa di’ak liu iha rejiaun Sudeste Aziátiku.

“Relasiona ho modelu lei ne’ebé propoin, Konsellu Imprensa observa katak inspirasaun mai husi sistema CPLP liu-liu Portugal. Maibé dadus hatudu katak Tribunal Europeu ba Direitus Umanus dala barak konsidera desizaun kona-ba difamasaun viola liberdade espresaun. Tan ne’e, nasaun europa barak mak deskriminaliza difamasaun, tanba konsidera la’ós modelu di’ak ba sistema penal modernu. Maske iha argumentu katak lei ne’e la afeta liberdade espresaun, CITL hatete dispozisaun iha proposta lei hatudu risku real. Pena prizaun to’o tinan ha’at ba deklarasaun verbal, eskrita ka digital bele kria eefeitu tauk (chilling effect) ba jornalista, ativista, akadémiku, no sidadaun sira neʼebé hakarak partisipa iha debate públiku,” nia akresenta

Nia afirma maske iha argumentu katak lei ne’e la afeta liberdade espresaun, maibé dispozisaun sira iha ezbosu hatudu risku ne’ebé reál.

“Demokrasia Timor-Leste har’i iha valór abertura, diálogu no partisipasaun sidadaun sira. Tanba ne’e, solusaun ba disputa kona-ba onra no reputasaun tenke tuir prinsípiu demokrátiku no modernu, la’ós liu husi instrumentu kriminál ne’ebé bele hamosu sentimentu tauk no silénsiu iha sosiedade. Alterasaun ba kódigu penál ida-ne’e hanesan tentativa atu hamoris fali pena kriminál sira ba liberdade espresaun nian, iha poténsia atu kria efeitu ida neʼebé hamosu sentimentu tauk (chilling Effect) ba jornalista sira, ativista umanitáriu sira no sosiedade sivíl ein jerál, Universitáriu sira bainhira ezerse sira-nia funsaun kontrolu sosiál nian’’. Nia Afirma

Enkuantu KI rejeita ho firmeza dispozisaun legáll hotu-hotu ne’ebé kriminaliza liberdade espresaun, inklui artigu penál sira kona-ba difamasaun no injúria ne’ebé fó ameasa ba liberdade espresaun no liberdade imprensa.

“Iha esbosu sira tenke sujeita ba supervizaun públika neʼebé aas liu, la’ós proteje sira nia an husi krítika sira uza ameasa prizaun, KI komprometidu tomak atu tane aas dignidade liberdade imprensa no jornalizmu investigativu independente, lahó intimidasaun ka lalatak kriminalizasaun husi autoridade sira. Nune’e, sira rekomenda ba parte relevante sira stu retira ezbosu projetu-lei ne’e husi prosesu lejizlativu no loke konsultasaun públika ne’ebé inkluzivu,” nia hateten.

KI apresiasaun ho deklarasaun Prezidente Repúblika no husu jornalista kontinua halo kna’ar ho profesional

Enkuantu Konsellu Imprensa simu no apresiasaun ho deklarasaun  husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé hateten katak nia la konkorda ho kriminalizasaun difamasaun.

’Konsellu imprensa mos enkoraja Prezidente Repúblika atu kontinua mantein nia pozisaun prinsipál ida ne’e hodi hametin protesaun no liberdade espresaun, liberdade imprensa no konsolidasaun demokrátika iha Timor-Leste. Nune’e Kl enkoraja jornalista sira kontinua hala’o kna’ar Jornalístiku ho profisionalizmu, independénsia no observánsia ba Kódigu Étika Jornalístika, hametin funsaun check and balance ba interese públiku, Prezidente Interina ne’e bolu katak, bainhira ezbosu-lei ne’e implementa duni sira sei luta maka’as ba direitu liberdade imprensa espresaun no Liberdade. Tanba liberdade imprensa no liberdade espresaun la’ós ameasa ida ba estadu, maibé kontráriu, sira mak koluna prinsipál ba transparénsia, prestasaun governasaun”. Nia relata.

Alinde ne’e, nia mos rekomenda ba governu no parlamentu nasionál atu retira esbosu lei ne’e husi prosesu lejizlativu no loke konsultasaun publiku.

Enkuantu KI mos husu atu prioritiza aprovasaun lei sira ne’ebe mak importante liu iha dezenvolvimentu nasaun, hanesan lei radiodifuzaun, lei protesaun dadus pesoal no lei krime sibernetika.

Reportajen : Tomás dos Santos

Foto: Tomás dos Santos

 

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *